Može li hrana utjecati na naše raspoloženje?

U srednjovjekovno su doba ljudi vjerovali da hrana može utjecati na naše raspoloženje. Ako su željeli erotsku stimulaciju, jeli su jaja, junetinu ili nar. Kad su se osjećali potišteno, uživali bi u dunji ili datuljama. Prije nego što su za to postojali lijekovi, smirivali bi se zelenom salatom ili čajevima. Kada smo onda prestali vjerovati da hrana može utjecati na naš najvažniji organ - mozak?

U povezanost između mentalnog zdravlja i prehrane još uvijek se sumnja, no to pitanje sve češće se smješta u sam centar istraživanja.

Jedno takvo, provedeno u New Yorku, pokazalo je da osobe mlađe od tridesete, koje jedu brzu hranu više od tri puta tjedno, pokazuju veće razine mentalnih tegoba. Brza prehrana sadrži masne kiseline i omega 6 masne kiseline koje mogu izazvati poremećaje u tijelu, a oni mogu rezultirati depresijom i anksioznošću.

Slični rezultati su dobiveni i kod osoba koje konzumiraju meso tri puta tjedno (što se smatra niskom konzumacijom), što je većinu istraživača iznenadilo.

Isto istraživanje preporučuje mediteransku kuhinju. Ona je korisna za tijelo, a sadrži sve komponenete koji su potrebni za održavanje zdrave strukture mozga - poluzasićene masne kiseline, minerale poput cinka, mlijeko i meso, magnezij, vitamine B, C i E i slično.
Studija je u obzir uzela i dodatke prehrani, no dokazano je da oni nemaju nikakav utjecaj na naše raspoloženje.

"Povezanost između prehrane i raspoloženja vrlo je individualna", zaključuju autori istraživanja. "No nakon dva tjedna na režimu zdravije prehrane, vidljive su pozitivne promjene na raspoloženju."