Mozak može spavati i kad smo budni

Nemojte se zavaravati govoreći da možete pravilno funkcionirati i uz minimum sna - dijelovi vašeg mozga mogu zadrijemati čak i kad ste potpuno budni. Znanstvenici su promatrali električnu aktivnost u mozgovima laboratorijskih štakora koji su prisiljavani da dugo ostaju budni. Regije mozga zadužene za rješavanje problema tada su pale u takozvani „lokalni san" - stanje u koje vjerojatno padaju i neispavani ljudi, piše National Geographic. Zanimljivo, kad su štakori bili u opisanoj fazi„uopće se nije moglo razlučiti da su štakori u bilo kakvom drugom stanju od opće budnosti", kazao je su-autor istraživanja Giulio Tononi, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Wisconsin.

Usprkos periodima lokalnog sna, opća moždana aktivnost - kao i ponašanje štakora - ukazivali su na to da su životinje potpuno budne. Ovaj fenomenom lokalnog sna ili lokalnog spavanja „nije samo zanimljiva opservacija nepoznatog značaja", rekao je Tononi, dodavši da on izravno utjele na naše ponašanje - dakle sigurno ćemo učiniti neku pogrešku. Dokaz za to imaju - u eksperimentu u kojem su štakori trebali šapicama dohvatiti komadiće šećernih latica, oni koji su bili neispavani imali su mnogo poteškoća. Tononi je s kolegama zabilježio električnu aktivnost u mozgovima laboratorijskih štakora preko elektroencefalograma (EEG), senzora priključenih na glave glodavaca. kao po predviđanjima kad su štakori bili budni, njihovi neuroni su prenosili signale vrlo često i u vrlo nepravilnim uzorcima (na EEG-u se to manifestira u vidu 'sporog vala'). Kad su životinje spavale, neuroni nisu bili toliko aktivni, a funkcionirali su usklađenije i pravilnije. Istraživači su tada upotrijebili igračke kako bi omeli štakore i onemogućili im da zaspu držeći ih budnima nekoliko sati. „Štakori su često na siestama", kazao je Tononi. istraživači su otkrili da neuroni neispavanih štakora ulaze u fazu sporog vala koji odgovora onome iz nonREM faze sna.

Još uvijek nije poznato zašto dolazi do toga, napomenuo je Tononi čije istraživanje  biti objavljeno u časopisu Priroda (Nature), ali vjeruje se a čitava stvar ima veze s onim zašto sisavci uopće spavaju - što je još uvijek otvoreno pitanje.

Najglasovitija teorija je da, kako neuroni konstantno 'bilježe' nove informacije, u jednom trenutku se moraju isključiti , odmoriti i resetirati kako bi opet mogli učiti. „Ako je ova hipoteza točna, to znači da u jednom trenutku (ako odgađate san) počinjete previše opterećivati neurone i dostižete granicu do koje oni mogu primati nove informacije", objasnio je Tononi. Tako neuroni uzimaju stanku čak iako to ne bi trebali, a cijena toga je da činimo glupave pogreške.

Manjak sna može imati ozbiljne posljedice, rekao je Tononi - pogreške koje to može izazvati mogu postati učestalije. Tononi je kazao da je najgore od svega je što se uopće ne morate osjećati pospano da biste zabrljali: „Čak i ako osjećate da ste svježi i budni i da se dobro držite, neki dijelovi vašeg mozga uopće nisu takvi, a obično su ti dijelovi odgovorni za donošenje odluka i prosudbi." I koja je onda pouka na kraju? Spavajte, ljudi. Spavajte.