Mladi se opraštaju od tradicionalnih stranaka
Tzv. narodne stranke pretrpjele su velike gubitke na europskim izborima. Prije svega su mladi radije birali Zelene nego CDU ili SPD – i to ne samo zbog toga što im je toliko stalo do zaštite klime
Zeleni u Njemačkoj slave. Na europskim izborima oni su dobili 20,5 posto glasova, skoro dvostruko više nego na izborima 2014. (10,7 posto). Taj rezultat im je osigurao da se kao druga po snazi politička stranka pozicioniraju iza Kršćansko-demokratske unije (CDU).
Oni su posebno dobro prihvaćeni od strane mladih glasača: 34 posto mlađih od 25 godina glasalo je za Zelene. Situacija je pak drugačija s biračima iznad 60 godina: samo 13 posto njihovih glasova dobili su Zeleni, dok ih je 40 posto biralo CDU. Desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD) i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) također su imali više uspjeha kod starijih nego kod mlađih birača. Kako objasniti ove izrazito diferencirane izborne rezultate? Suočavaju li se dosadašnje narodne stranke CDU i SPD s "generacijskom slabošću"?
Da, smatra politologinja Sigrid Roßteutscher. Ona predaje na Goetheovom Sveučilištu u Frankfurtu i vodi dugoročnu studiju o ponašanju glasača u Njemačkoj. "Narodne stranke više ne uspijevaju doprijeti do mladih glasača", kaže ona za DW. To se pokazalo na pokrajinskim izborima u Hessenu i Bavarskoj i izgleda da će se ustaliti, smatra ona.
Zelenima u Njemačkoj je, kako ističe ona, pošlo za rukom izvršiti smjenu generacija unutar stranke. S Annalenom Baerbock, Robertom Habeckom ili Ska Keller dobili su autentične, mlade vodeće snage.
CDU, s druge strane, tradicionalno koristi svoje stalne birače - problem pri tome su njihove godine. "Već na prošlogodišnjim pokrajinskim izborima u Hessenu i Bavarskoj moglo se vidjeti da CDU ostaje bez većine birača, jer oni umiru", ističe Roßteutscher.
Nije kriv samo "Rezo efekt"
Uspjeh Zelenih se također može objasniti kroz njihovo tematsko fokusiranje na zaštitu klime, njihove ključne teme, pojašnjava Roßteutscher. To potvrđuje i tendencija mladih birača, simulirani izbori u školama u kojima su glasali maloljetnici. I tu su Zeleni bili ispred - i to danima prije objavljivanja "Rezo-videa". Nisu samo posljednji dani prije izbora bili odlučujući.
To je pokazala i DW-ova predizborna analiza utjecaja mladih birača na političke odnose snaga. Zaštita klime bila je i prije izbora prioritet mladih europskih birača, kako je pokazala anketa YouGov-a iz travnja. Posebno u zemljama zapadne Europe, očekivalo se da će mladi birači snažnije glasati za Zelene.
Da mobilizacija mladih nije počela tek u posljednjih nekoliko tjedana, smatra i politički savjetnik Martin Fuchs. Frustracija mladih, kaže on, nastajala je dugo. Fuchs smatra da je i pokret „Fridays for Future" bio uspješan tim prije što su razočarenje i gubitak povjerenja već bili prisutni - oni su bili plodno tlo za pokret. Fuchs obučava političke institucije i stranke u segmentu digitalne komunikacije. On je, između ostalog, savjetovao više saveznih ministarstava, pokrajinskih vlada, kao i saveznih udruga CDU-a, Zelenih i Lijevih.
Roßteutscher naglašava da treba pozdraviti sve veću politizaciju mladih - u isto vrijeme se ne smije zaboraviti da je okrenutost mladih pitanjima zaštite okoliša i klime "gimnazijski pokret". Posebno su djeca iz dobro obrazovanih obitelji odlazila na prosvjede za zaštitu klime - i naravno birali Zelene. Mladi niskoobrazovani birači, ističe ona, i dalje u najvećoj mjeri ne izlaze na birališta. Njima bi se morale obratiti narodne stranke i udovoljiti njihovim zahtjevima. i također se pobrinuti i za tzv malog čovjeka.
Fuchs smatra da bi narodne stranke kao što su CDU ili SPD morale "prestati s držanjem propovijedi" i konačno ozbiljno shvatiti mlađu ciljnu grupu. To, kako kaže, podrazumijeva i pokušaj pridobivanja mladih i izvan tradicionalnih stranačkih struktura. "Mladi imaju malo interesa da se stalno pridružuju nekoj strukturi. Oni se žele privremeno uključiti u projekte, a ne da u stražnjoj sobi lokalne gostionice sa starim i nekada visokopozicioniranim političarima raspravljaju o lokalnoj politici", rekao je Fuchs za DW.
Loša komunikacija?
Ali ne samo da zbog svojih tematskih sadržaja CDU i SPD više ne dopiru do mladih birača. Drugi problem je njihov način političke komunikacije, smatra politički savjetnik Fuchs. Ona se danas većinom odvija na društvenim mrežama. "Međutim, stranke je najvećim dijelom pogrešno koriste", kaže Fuchs. Mnoge stranke su, dodaje on, podcijenile važnost društvenih mreža, jer je dugo funkcioniralo i bez njih. Sada one, smatra on, moraju naučiti drugačije koristiti društvene medije. Društvene mreže nisu "mjesta za objavljivanje priopćenja za tisak". "Tu je riječ o dijalogu, o participaciji i transparentnosti." Ali su za to potrebne sasvim drugačije strukture unutar stranaka, smatra on.
"Stabilnost stranačkog sistema je uzdrmana "
Što nova raspodjela glasova znači za njemački stranački krajobraz? "Stabilnost tog sustava je uzdrmana ", kaže Roßteutscher. Umjesto dvije velike stranke u budućnosti će biti mnogo približno jakih stranaka, kaže ona. "Imat ćemo složenija formiranja vlade."
Povećani utjecaj mladih birača ne doima se tek kao kratkoročni efekt. Iako je njihov udio u biračkom tijelu još uvijek niži od udjela njihovih roditelja, baka i djedova, oni će vjerojatno promijeniti politički krajolik. To se već događa u Njemačkoj.
Roßteutscher to također tako doživljava. Egzistencija CDU-a i SPD-a je ozbiljno ugrožena i ako se ubrzano ne potrude oko mlađe generacije, krenuli su ka "prikradajućem egzodusu", kaže ova politologinja. "Nijedna stranka nema jamstvo za vječno trajanje", zaključuje ona.
Novi komentar