Mitovi o hrani koje treba raskrinkati

Jedu li vam se još kolačići od cimeta?

Cimet je nezdrav! Jedan od njegovih sastojaka, kumarin, u visokim koncentracijama može izazvati oštećenja jetre i bubrega. Ako malo polje promotrite oko sebe, pronaći ćete brojne namirnice koje je - prema aktualnim znanstvenim spoznajama - bolje izbjegavati. Ali one se mogu vrlo brzo promijeniti.

Crni otrov ili čarobni napitak?

"Kava izaziva rak", "Kava škodi živcima", "Piti puno kave nije dobra za metabolizam" - ukratko: Kava je nezdrava. To uvjerenje je dugo vladalo. Danas znamo da je kava puno bolja nego glas koji je prati. Vjeruje se da čak može spriječiti neke vrste raka.

Alkohl je definitivno nezdrav, ali crno vino sadržava mnoge čudotvorene molekule koje slove kao vrlo zdrave. Na primjer resveratrol, prirodni antioksidans kojemu se pripisuje pozitivno djelovanje na rad krvožilnog sustava, jačanje imunološkog sustava pa čak i usporavanje procesa starenja. Što sada? Je li bolje piti vino ili ga izbjegavati? Epidemiološke studije u kojima je nad dobrovoljcima u dužem razdoblju provođeno ispitivanje preporučuju sljedeće: jedna čaša crnog vina dnevno je, čini se, korisna ili barem ne štetna. Ali samo jedna! Dakle, to ne može biti izlika za opijanje.

Maslac ili margarin?

Već prije pun godina su nam medicinski stručnjaci počeli savjetovati da umjesto maslaca koristimo margarin jer on sadrži puno manje zasićenih masti nego maslac. Drugi pak upozoravaju da je margarin nezdrav jer je neprirodan proizvod pun kemije, "bućkuriš" nastao u laboratorijima prehrambene industrije. I u jednom i u drugom ima istine.

Prirodni neprijatelj?

Ako netko umre od infarkta, zna se tko je bio glavni krivac - kolesterol. Konačno, on je taj koji začepljuje krvne žile. Kao velike "kolesterolske bombe" slove jaja, sir i crveno meso. Ali ljudsko tijelo treba kolestorol i štoviše, sam ga prizvodi. Postoji, osim toga, "dobar" i "loš" kolesterol. Danas je taj nekadašnji "zlikovac" već prilično rehabilitran.

Otrov iz juhe u vrećici?

Glutamat - Bože sačuvaj! Taj pojačivač okusa slovi kao opasan i to ne samo zato što prehrambena industrija uz pomoć njega želi "ušminkati" niskokvalitetne proizvode i prikiti činjenicu da su proizvedeni bez kvalitetnih sastojaka, već i zato što navodno može izazvati "sindrom kineskog restorana". Radi se navodno o oboljenju koje se manifestira sa p kao što su znojenje, drhtavica i osjećaj utrnulosti. Čudno je, međutim, da niti jedna kontrolirana znanstvena studija nije nikada uspjela dokazati postojanje takvog sindroma.

Mit iz zamrzivača?

Mnogo ljudi i danas se još klone zamrznutog povrća. Zato jer se govori da ono ima manje vitamina nego svježe povrće. Ali upravo je obrnuto. Zamrznuto povrće je puno bogatije hranjivim i zdravim tvarima - ako se odmah nakon što je ubrano adekvatno zamrzne i ne leži danima u kutijama. Ali kada se neka glasina proširi, teško ju je uništiti.

U ribi je spas?

Još donedavno se vjerovalo da omega-3 masne kiseline mogu ljude zaštititi od gotovo svih bolesti: raka, oboljenja srca i krvožilnog sustava, čak i od poremećaja koncentracije i depresija. Medicinski stručnjaci su nam savjetovali da svaki dan gutamo po jednu kapsulu s tim čudesnim eliksirom. U međuvremenu znamo da su ove zasićene masne kiseline važne za neke funkcije izmjene tvari, ali da nisu nikakva čudotvorna sredstva.

Previše dobrog može biti loše?

Vitamini su nam nužni za život. Prije svega nam je potreban vitamin C koji nas brani od prehlada i viroza.Tko, dakle, želi biti zdraviji, mora svakoga dana popiti po jednu vitaminsku tabletu. Svježe voće i povrće je svakako zdravo, ali kod vitaminskih pilula to studije nisu uspjele dokazati. Štoviše, u međuvremu se vjeruje da vitamske tablete mogu naškoditi organizmu. Tako se barem danas misli. Što će biti sutra...

Što više piješ, to ćeš biti zdraviji?

Majka priroda je smislila jednu super stvar: kada naše tijelo treba tekućinu, osjetimo žeđ. Ali onda se netko dosjetio teoriji da treba biti i prije toga. Najmanje tri litre tekućine dnevno. Ona možda vuče korijene iz spoznaje da mnogi ljudi u starosti izgube osjećaj žeđi. Ali kod većine ljudi on još uvijek jako dobro funkcionira.

"Bio" znači uvijek bolje?

Kada ono što jedemo sadrži previše kemije, onda nam se čini kako su bio-proizvodi prava alternativa - bez pesticida i štetnih kemijskih tvari. Ili barem s manje njih nego u konvencionalnim proizvodima. Ali studije pokazuje da bio-namirnice nisu nužno bogatije zdravim sastojcima ili bolje za naše zdravlje. Samo jedno je sigurno - skuplje su.

Recept za zdravlje - umjerenost

Unatoč mnogim mitovima koji nas prate kroz život - i mnogima neutemeljenim predrasudama, zdrava ishrana i zdrav život su važni za zdravlje. Statistike jasno pokazuju da su pušenje, alkohol, pretilost i manjak kretanja najveći neprijatelji zdravlja. Sigurno nije dobro svaki se dan hraniti prženim krumpirićima iz fast-food restorana. Ali članke koji demoniziraju određene namirnice a druge pak dižu u nebesa treba uvijek promatrati kritički i uzimati s rezervom. I ne pretjerivati - ni u čemu.