Regionalni nuklearni rat riješio bi problem globalnog zatopljenja

Maleni regionalni nuklearni rat u jednom dijelu svijeta mogao bi riješiti problem globalnog zatopljenja, tvrde stručnjaci iz NASA-e nakon obavljene računalne simulacije. Kad bi se 100 atomskih bombi poput one bačene na Hirošimu, svaka od kojih bi imala eksplozivnu moć od 15.000 TNT-a, razmijenile na dvije suprotstavljene strane (na primjer, između Indije i Pakistana), simulacija pokazuje da bi se zbog posljedičnih požara u atmosferu izbacilo preko pet milijuna metričkih tona crnog ugljika u gornju troposferu, najniži sloj Zemljine atmosfere.

Čađ bi upijala solarnu toplotu i podigla se još više poput balona i to na visine s kojih bi se teško vratila na Zemlju. U sjeni tog ugljičnog štita zemlja bi se počela hladiti.

„Učinci (nuklearnog rata) bi doveli do jedinstvenih klimatskih promjena", kazao je NASA-in stručnjak za fiziku Luke Oman na skupu Američkog udruženja za unaprjeđenje znanosti prošlog tjedna.

Oman je s kolegama napravio simulaciju opisanog scenarija i zaključio da bi se dvije do tri godine nakon regionalnog nuklearnog rata prosječna temperatura na Zemlji snizila za oko 1,25 stupnjeva Celzija, a u tropima, Europi, Aziji i na Aljaski čak za tri do četiri stupnja.

No obrtanje procesa globalnog zatopljenja bi, bez obzira na sve nuspojave nuklearnog rata, ionako bilo nepovoljno: „Naši rezultati sugeriraju da bi poljoprivreda najviše patila, naročito u područjima koja su poznata po kasnoproljetnom i ranojesenjem mrazu", rekao je Oman, koji je usporedio crne prognoze post-nuklearnog sukoba i njegovog utjecaja na poljoprivredu s posljedicama koje je imala erupcija Mount Tambore u Indoneziji davne 1815 godine.

Pored toga, stanjio bi se i ozonski omotač što bi kao rezultat imalo veću izloženost štetnim ultraljubičastim zrakama. Na kraju, spomenimo samo to da 100 nuklearnih bombi poput one iz Hirošime predstavlja tek 0.03 posto ukupnog svjetskog nuklearnog arsenala. Dovoljno da se čovjek zamisli!