Manja večera, bolji snovi

Znanstvenici iz medicinskog centra sveučilišta Columbia proučavali su veze između kvalitete sna i prehrambenih navika gotovo 500 žena koje su sudjelovale u programu AHA Go Red, jednogodišnjoj studiji obrazaca spavanja i kardiovaskularnog rizika kod žena, prenio je CNN.

Ono što su otkrili je da su uz lošiju kvalitetu sna ili kraći san žene konzumirale više dodatnog šećera, zasićenih masti i kofeina.

Prema znanstvenicima otkriće je važno zbog toga što su žene izložene velikom riziku za pretilost ili za poremećaje spavanja, što može biti potaknuto povećanim unosom hrane.

Hrana s visokim udjelom šećera i nezdravim masnoćama također je povezana sa zdravstvenim stanjima i bolestima među kojima su i tip 2 dijabetesa, srčane bolesti i pretilost.

"U našem modernom društvu često radimo do kasno u noć, objedujemo kasno i ponekad zanemarujemo koliko je san važan za naše zdravlje", kaže dr. Brooke Aggarwal, voditeljica studije i pomoćnica profesora medicinskih znanosti na sveučilištu Columbia.

"Naša studija ukazuje na važnost dobrog i kvalitetnog sna za upravljanje tjelesnom težinom, kao i za potencijalnu prevenciju srčanih bolesti među ženama".

Gotovo 500 žena u dobi od 20 do 76 godina bilo je obuhvaćeno istraživanjem koje je analiziralo njihov san te kvalitetu i količinu konzumirane hrane.

Više od trećine obuhvaćenih žena patilo je od nekih poremećaja spavanja.

Gotovo 55 posto spavalo je manje od sedam sati noću, a od njih gotovo 25 žalilo se i na nesanicu. Prosječno vrijeme spavanja među ispitanicama bilo je manje od sedam sati.

Žene koje nisu dobro ili dovoljno spavale, unosile su prosječno dodatnih 500 do 800 kalorija. One su prekoračile i preporuke za ukupni unos masnoća kao i za unos zasićenih masti, šećera i kofeina, ali su zato konzumirale premalo integralnih žitarica i vlakana.

Mlađe žene koje su se žalile na loš san također su unosile manje mliječnih proizvoda.

Jedan od razloga zbog kojih bi pomanjkanje kvalitetnog sna moglo voditi do prejedanja je to što se vjeruje da loš san stimulira glad i potiskuje hormonalne signale koji šalju informacije o sitosti, zaključuje se u istraživanju.

Nesanica može utjecati na hipokampus, dio mozga koji regulira unos hrane. Ako unos šećera i masne hrane dovede do abnormalne aktivnosti hipokampusa, teže je oduprijeti se želji za nezdravom hranom.

"Kad smo umorni, skloni smo impulzivnim umjesto racionalnim odlukama", kaže dr. Maya Adam sa sveučilišta Stanford.

Znanstvenici dodaju da je još jedno moguće objašnjenje da unošenje previše hrane rezultira probavnim tegobama koje otežavaju ženi da utone u san.

Aggarwal preporučuje da se kvalitetniji san osigura mjerama poput tamnog ambijenta u spavaćoj sobi, isključivanja mobitela, opuštanja meditacijom ili toplom kupkom prije spavanja te zdravijom prehranom i laganijim obrocima prije spavanja.