Lesar predstavio prijedlog zakona o javnoj uporabi hrvatskog jezika

Saborski zastupnik Dragutin Lesar otvorio je danas javnu raspravu o prijedlogu zakona o javnoj uporabi hrvatskoj jezika, a okupljeni su stručnjaci podržali njegovu inicijativu, ističući kako im namjera nije zakonom propisati kako će tko govoriti, nego zaštititi građane u javnoj i službenoj komunikaciji.

"Ovom javnom raspravom želimo isključivo odgovoriti na pitanje je li Hrvatskoj potreban takav zakon", kazao je uvodno Lesar, upozorivši da brojne tvrtke registrirane u Hrvatskoj u unutarnjoj komunikaciji službeno koriste strani jezik, ovisno o porijeklu vlasnika.

Uvjeren je da takva praksa narušava mogućnost ostvarivanja prava radnika i ugrožava njihova temeljna prava. Upozorio je i na brojne primjere oglašavanja isključivo na engleskom jeziku, bez hrvatskog prijevoda.

"Nije u redu da jedna tvrtka u Zagrebu objavi oglas za zapošljavanje isključivo na engleskom jeziku, ili da se njezina uprava sastane i razgovara na engleskom, a zatim izradi i zapisnik isključivo na engleskom", smatra Lesar.

Oglašavanje na stranim jezicima neprihvatljivo je i Maji Matković iz redaktorske službe Večernjeg lista, koja smatra da se upravo kroz oglašavanje vidi da je Hrvatska postala "jezična kolonija". "Ni jedna spremačica u Hrvatskoj ne bi trebala strepiti od otkaza samo zato što ne govori engleski", kazala je.

Dunja Brozović s Instituta za hrvatski jezik smatra da bi kroz zakon trebao kažnjavati i praksu po kojoj se nastava na nekim doktorskim studijima odvija isključivo na engleskom jeziku, čime se onemogućuje upotreba hrvatskog jezika u raspravama na višoj razini i stvaranje stručnog nazivlja na hrvatskom.

Lesarovu inicijativu pozdravio je i književnik Josip Pavičić, podsjetivši da Francuska ima sličan zakon kojim je propisano da ugovori moraju biti razumljivi. Podsjetio je da su raniji pokušaji da se zakonom regulira javna uporaba jezika nailazili na javni podsmijeh i "sprdanja da želimo kazniti one koji nepravilno upotrijebe glagolsko vrijeme".

"Zakon se ne donosi da bi se propisalo kako će tko pisati roman, ili razgovarati s dragom u krevetu, nego da bi se građane zaštitilo u komunikaciji s državnim i javnim tijelima", rekao je Pavičić. (hina/metro-portal)