Krumpir nam više nije misterij

Sigurno ste već nebrojeno puta čuli priču o tome kako je krumpir spasio Europu u trenutku nestašice žitarica i velike gladi. Znanstvenici su odlučili da je došlo vrijeme da ovom slavnom gomolju vratimo uslugu.

Međunarodni tim istraživača uspio je, prvi put u povijesti, otkriti točan slijed DNA krumpira, odnosno njegov genom. Ovo će otkriće znanstvenicima omogućiti da u bliskoj budućnosti pomognu uzgoju krumpira u svijetu.

Istraživači sa Instituta James Hutton u Škotskoj smatraju kako će uskoro biti moguće proizvesti različite vrste krumpira, otporne na bolesti i prilagodljivije specifičnim klimatskim uvjetima mjesta gdje se uzgajaju.

Genom nekog organizma jest svojevrsna mapa koja pokazuje na koji su način posloženi geni i genetske veze unutar organizma. Svaki gen kontrolira neki aspekt načina na koji funkcionira neki organizam. Ukoliko ih se čak i samo malo promijeni, organizam poprima različite varijacije.

Svaka jedinka unutar neke vrste ima malo različitu verziju DNA slijeda koji je karakterističan za tu vrstu.

Profesor Iain Gordon, voditelj istraživanja, rekao je kako bi dekodiranje krumpirovog genoma trebalo omogućiti uzgajivačima da proizvedu vrste koje će biti nutritivnije, ali i otpornije na nametnike i razne bolesti. Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) polaže puno nade u krumpir kao jedno or rješenja za prehranu sve brojnije svjetske populacije.

Iako je ovaj napredak velik, predviđa se da će trebati godine prije nego znanstvenici uspiju proizvesti vrstu krumpira sa „naprednim" genetskim odlikama.

Trenutno je krumpir četvrta najuzgajivanija kultura na svijetu, a godišnje ga se proizvede oko 330 milijuna tona.