Krećemo li se prema još jednom masovnom izumiranju?

Ako na ljudsku povijest gledamo kao na model vrijeme je da se zabrinemo jer je proces šestog po redu masovnog izumiranja na Zemlji već počeo, poglavito zahvaljujući uništenjima staništa, sve raširenijem zagađenju okoliša i promjenama klime.

U novoj znanstvenoj studiji kalifornijskog i sveučilišta Penn State, baziranoj na proučavanju paleontoloških podataka unazad 30 milijuna godina, objavljeno je kako je između 15 i 42 posto sjevernoameričkih sisavaca nestalo nakon što su taj kontinent naselili ljudi.

Prema tim podacima dobar dio sisavaca na tom kontinentu već je na pola puta do izumiranja što bi, ako se zaista dogodi, bilo usporedivo s nekim od masovnih izumiranja kojima je ovaj planet u povijesti svjedočio, javlja San Francisco Chronicle.

Jedan od suautora studije kaže kako su najveći utjecaj na ekosustav ljudi izvršili tijekom proteklog stoljeća. "Primijetili smo da ljudski utjecaj ograničava sisavce na sve manja područja, a to ima puno veći utjecaj nego se do sada smatralo pa tako već bilježimo nestanke podvrsta, ali na žalost i cijelih vrsta što nam govori da se lagano krećemo prema još jednoj epizodi izumiranja", kažu znanstvenici.

Studija objavljena u znanstvenom časopisu PloS ONE usporedila je izumiranje sisavaca u Sjevernoj Americi s veliki izumiranjima koja su se na Zemlji odvila u zadnjih 450 milijuna godina. Zadnje veliko izumiranje dogodilo se prije 68 milijuna godina kada je sa Zemlje nestalo 75 posto životinjskih vrsta.

Značajan ljudski utjecaj

Čovjek nije igrao ulogu u ranijim izumiranjima, ali znanstvenici smatraju da od kada se pojavio i razvio znatno utječe na gotovo cjelokupan život na Zemlji.

"Broj ljudi astronomski raste a s time i njihov izražen utjecaj na okoliš što je recept za katastrofe kakve su se odvijale u prošlosti"Ranija istraživanja pokazala su kako je većina izumrlih sisavaca iz Sjeverne Amerike, Australije, Europe i sjeverne Azije nestala par tisuća godina nakon što su ta područja naselili ljudi. Najnovija studija te spoznaje stavlja u povijesnu perspektivu uspoređujući postotke izumiranja vrsta između različitih precizno određenih vremenskih perioda.

Ljudi su Sjevernu Ameriku naselili prije oko 13 tisuća godina, a već dvije tisuće godina nakon što su došli taj je kontinent bio siromašniji za 50 vrsta sisavaca među kojiam su bili mamuti, sabljozubi tigrovi i drugi veliki sisavci.

Iako je dolazak ljudi korelirao s krajem zadnjeg ledenog doba što je također imalo velik utjecaj na ekosustave, u studiji se ističe kako je u zadnja 2 milijona godina Sjevernu Ameriku zahvatilo 38 ledenih doba čije posljedice nisu bile tako izražene.

"Kada su na pozornicu stupili ljudi s nje su počele odlaziti neke druge vrste koje su se uspješno oduprle ranijim ledenim dobima", ističu znanstvenici.

Razlog za optimizam ipak postoji, kažu tvorci studije. Naime, broj vrsta pogođenih izumiranjem usporio se tijekom zadnjih  10 tisuća godina pa nije kasno da se poduzme nešto za spas ostatka. No, bitno je djelovati brzo, napominje se u zaključcima studije.

Sljedeće istraživanje ovog tipa trebalo bi se pozabaviti promjenama koje su se odvile u Europi i Aziji kada je prije oko 40 tisuća godina čovjek na ta područja pristigao iz Afrike.