Koliko starimo zbog plavog svjetla?

Plava svjetlost dio je spektra vidljive svjetlosti i, u usporedbi s ostatkom toga spektra, ima vrlo kratke valne duljine visoke energije.

Postoji zabrinutost da bi plava svjetlost, koja se emitira tijekom dužeg razdoblja na malim udaljenostima od ekrana, mogla utjecati na normalne stanične procese i poremetiti naš prirodni dnevni ritam.

Valja podsjetiti da, iako su istraživanja provedena na vinskim mušicama i miševima otkrila znakove da plava svjetlost može prouzročiti oštećenja stanica, još je nejasno mogu li se ovi nalazi odnositi i na ljude.

Unatoč tome, novi dokazi upućuju na to da plava svjetlost može oštetiti stanice naše kože, ali još se uvijek žustro raspravlja o tome je li to oštećenje značajno ili ne. Elektronički zasloni odgovorni su samo za djelić doza plave svjetlosti koju dobivamo. Sunčeva je svjetlost, primjerice, uglavnom plava svjetlost, prenosi Science Alert.

U novoj su studiji vinske mušice izložene umjetnom plavom svjetlu 10 ili 14 dana pokazale razlike u razinama nekih malih molekula (zvanih metaboliti) proizvedenih u stanicama, u usporedbi s mušicama koje su bile držane u stalnom mraku.

To bi, kažu istraživači, mogao biti znak da stanice brže stare i funkcioniraju na razinama nižima od optimalnih.

"Prvi smo pokazali da se razine specifičnih metabolita, kemikalija koje su neophodne za ispravno funkcioniranje stanica, mijenjaju kod vinskih mušica izloženih plavoj svjetlosti", rekla je molekularna biologinja Jadwiga Giebultowicz sa Sveučilišta Oregon State.

Studija je, međutim, promatrala samo stanice izvan oka, poput stanica kože i masnoće, a ne stanice mrežnice, koje osjećaju svjetlost.

Kod muha su znanstvenici uočili povećanje metabolita zvanog sukcinat, koji potiče proizvodnju i rast svake stanice. Došlo je i do pada metabolita zvanog glutamat, jedne od molekula odgovornih za upravljanje komunikacijom između neurona.

Iako je zabrinjavajuće što izgleda da plava svjetlost uzrokuje ove promjene, važno je napomenuti da je ona korištena na vinskim mušicama u ovoj studiji bila intenzivnija od one kojoj su ljudi obično izloženi.

Međutim, istraživači još uvijek misle da postoji neki mogućnost da plava svjetlost na sličan način promijeni stanične procese kod ljudi. Druga istraživanja također su pokazala da jako svjetlo prije spavanja mogu značajno utjecati na san. "LED je postao glavna rasvjeta na zaslonima kao što su telefoni, računala i televizori, kao i rasvjeta u prostoru, tako da su ljudi u naprednim društvima izloženi plavoj svjetlosti kroz LED rasvjetu tijekom većine sati koje provode budni", kaže Giebultowicz.

"Signalne su kemikalije u stanicama muha i ljudi iste, tako da postoji mogućnost za negativne učinke plave svjetlosti na ljude", dodala je.

Dok se nova studija nadovezuje na prethodna istraživanja koja pokazuju da dugotrajno izlaganje plavoj svjetlosti može naštetiti mozgu i skratiti životni vijek vinskih mušica, studije na ljudima do sada nisu bile uvjerljive - osobito tijekom dužih vremenskih razdoblja.

Osim toga, nije predugo razdoblje otkako su ljudi izloženi plavoj svjetlosti kroz zaslone. iPhone se, primjerice, pojavio tek 2007. godine, tako da znanstvenici još uvijek prikupljaju podatke o potencijalnoj šteti koju prouzročuje provođenje puno vremena pred ekranom i o tome mogu li određene leće ili naočale pomoći kod toga.

Morat će se provesti daljnja istraživanja na ljudima da bi se utvrdilo u kojoj se mjeri naše stanice mogu nositi s izloženošću plavoj svjetlosti.