Koliko je hrana koju jedemo sigurna?

Globalizacija u proizvodnji i plasmanu hrane otvorila je nove putove za njezinu kontaminaciju bakterijama, virusima, parazitima i kemikalijama.

Sve je teže utvrditi ishodišta bolesti povezanih s namirnicama iz različitih zemalja, navodi Svjetska zdravstvena organizacija i poziva na koordiniranu prekograničnu suradnju radi sigurne opskrbe krajnjeg potrošača.

Onečišćenom hranom i vodom u organizam ulaze štetne bakterije, virusi, paraziti ili štetni kemijski spojevi, uzrokujući razne bolesti, obično infektivne ili toksične po svojoj prirodi.

Patogeni mikroorganizmi u hrani mogu uzrokovati više od 200 različitih bolesti, među kojima su teški oblici dijareje ili po život opasne infekcije poput meningitisa.

Bolesti praćene dijarejom, uzrokovane zagađenom hranom ili vodom, godišnje usmrte oko dva milijuna ljudi, uključujući i velik broj dece. Kemijski zagađivači mogu uzrokovati akutna trovanja, a njihova dugotrajna konzumacija dovesti do kancerogenih oboljenja.

Zbog konzumiranja onečišćene hrane, procjenjuje se da je u svijetu 2010. godine umrlo 351.000 ljudi, a oboljelih je bilo 582 milijuna, pri čemu su više od 40 posto oboljelih bila djeca mlađa od pet godina. Najviše smrtnih slučajeva izazvalo je trovanje salmonelom, a najviše su bile pogođene afričke zemlje i jugoistočna Azija.