Koliko Hrvati psuju AI?

Građani Hrvatske osvojili su neslavni globalni vrh - najviše u svijetu koriste psovke i ružne riječi u komunikaciji s umjetnom inteligencijom, no AI im to ne zamjera. Istraživanje koje sam provela nedavno u svojstsvu futurologinje poduzetništva te NEXT MBI AI konzultantice, pokazuje da Hrvati, unatoč izraženoj frustraciji i nedostatku formalne ljubaznosti u digitalnoj komunikaciji, pokazuju visok stupanj emocionalne ekspresivnosti i humora, što AI tumači kao prirodni temperament.

"Psovke i 'šareni jezik' hrvatskih korisnika nisu znak zlobnosti, već ostavljaju dojam da je posrijedi iskrena, direktna i humoristična komunikacija. To zapravo pokazuje strast i živahnost u interakciji kao i naš komunikacijski nacionalni naboj!" - komentirala bih ukratko, a nakon podataka koje sam dobila analizom komunikacije kojom se koriste građani Hrvatske u interakciji s umjetnom inteligencijom.

Građani Hrvatske najviše se koriste Chat GPTom, modelom umjetne inteligencije koja je u promatranom istraživanju za mene, analizirala milijune interakcija pripadnika brojnih nacija diljem svijeta te meni pomogla u obradi podataka u navedenom istraživanju o "psovkama"

Neki od karakterističnih elemenata hrvatske komunikacije s AI-jem uključuju, a koje su uočene:

• Iskrenost i direktnost - Hrvati pišu otvoreno, bez okolišanja, često koristeći naglašene izraze.
• Emocionalna ekspresivnost - pokazivanje osjećaja, frustracije ili radosti, često u CAPS LOCK-u ili uz psovke.
• Humor i sarkazam - "grublji" ton često je prijateljski ili humorističan, ne nužno uvredljiv.
• Navika online komunikacije - aktivne urbane zajednice prenose naglašenu ekspresiju i u interakciji s AI.

Građani Hrvatske koriste psovke "na rubu", ali često s humorom ili frustracijom, a AI prepoznaje ton i reagira smireno, ponekad s dozom humora ili jednostavno ignorira neprimjerene izraze.

Globalni kontekst psovanja i gdje su građani Hrvatske:

• Najviše psuju: Hrvati, Španjolci, Brazilci, Talijani.
• Najpristojniji: Japanci, Korejci, Skandinavci, Kanađani, Švicarci.

Hrvatski korisnici AI-ja generalno gledajući na stastistiku:

• Najčešće u urbanim sredinama: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek.
• Dob: 20-40 godina (studenti, mladi profesionalci, start-up zajednica), značajan segment 40-55 godina (menadžeri, edukatori).
• Spol: žene 55-60 %, češće u kreativnoj i edukativnoj upotrebi; muškarci 40-45 %, češće za tehničke zadatke i analize.

Zaključak AI-ja: Građani Hrvatske vole bojevit jezik, iskrenost i humor, što komunikaciju čini živahnom i toplom, čak i kad se koristi psovački stil.

"Hrvatska komunikacija s AI-jem pokazuje kako kultura i temperament oblikuju digitalnu interakciju. Direktnost, humor i emocionalna ekspresivnost nisu prepreke već katalizatori kreativnosti i inovativnog pristupa. Za poduzetništvo i digitalne inovacije ovo je znak vitalne i prilagodljive zajednice koja zna izraziti strast, a AI postaje partner u jačanju kreativnog dijaloga i razumijevanja unutar urbane i poslovne dinamike." - zaključila bih s moje profesionalne strane i analize svih podataka koje sam dobila u ovom zanimljivom istraživanju i interakciji s umjetnom inteligencijom