Kako vježbati mozak?

Pamćenje je složen mentalni proces u kojem mozak prikuplja i pohranjuje informacije koje su nam potrebne za obavljanje raznih zadataka.

Ugrožavaju ga bolesti poput Alzheimera i Parkinsona, no, osim tih teških stanja, pretrpan dnevni raspored, stres i brige također utječu na našu sposnost pamćenja.

Kao bismo "izbrusili" mentalnu oštrinu, potrebno je vježbati mozak. Pamtite brojeve telefona, bez obzira što to više nije potrebno, rješavajte križaljke, igrajte šah, slažite Rubikovu kocku. Iako nije mišić i mozgu treba redoviti trening.

Osim gore navedenih, donosimo četiri jednostavna, znanstveno dokazana načina za poboljšanje pamćenja:

Mnemotehnika - studija objavljena u časopisu Neuron pokazala je da mnemološke aktivnosti mijenjaju mozak čak i na fizičkoj razini, generiranjem novih kognitivnih veza koje će poboljšati pamćenje. Postoji širok spektar mnemoloških aktivnosti. Možete stvoriti ili usvojiti mnemoniku koja uključuje glazbu, riječi, imena, note i rime. Na primjer, možete koristiti prvo slovo svake riječi na popisu stavki kojih se morate sjetiti, a zatim im dati ime osobe ili stvari.

Povrće i voće - studija provedena na Harvardu na više od 28.000 muškaraca u ranim 50-ima pokazala je da više povrća i voća u prehrani dobro utječe na pamćenje. Studija je trajala 20 godina, što znači da su ispitanic bili u 70-ima kada se završavala.  Pokazalo se da su muškarci koji su dnevno jeli šest porcija voća i povrća imali bolju memoriju i ostale mentalne funkcije, od onih koji su jeli do dvije porcije. 

Videoigrice - studija provedena 2017. i objavljena u časopisu Behavioral Brain Research pokazala je da videoigrice poboljšavaju funkcioniranje regija u mozgu koje su povezane s pamćenjem. Istraživanje je navelo poboljšanja u područjima kao što je semantička memorija, a koja uključuje sposobnost prisjećanja. To ne znači da treba sate i sate svakodnevno provoditi igrajući videoigre, no dobra su razbibriga. 

Vježbanje - osim mentalne vježbe i tjelovježba pomaže mozgu. Istraživanje objavljeno na portalu Science Direct pokazalo je da sjedilački način života ugrožava mentalne sposobnosti i povećava rizik od demencije u starosti. Redovita tjelovježba dovodi hormone u blanas, istovremeno potičući neurokemijske promjene koje su zaslužne za mentalnu oštrinu.  Ako niste skloni napornim treninzima, pomoći će i svakodnevna šetnja umjerenog intenziteta u trajanju od najmanje pola sata.