« Lifestyle BODY&SOUL
objavljeno prije 1 mjesec i 26 dana
SAVJETI

Kako se boriti sa stresom?

Tijelo odgovara na stres tako da izlučuje hormone stresa, adrenalin i kortizol koji ubrzavaju otkucaje srca kao i samo disanje i pripremaju mišiće na reakciju

Koliko vas muči stres?
Koliko vas muči stres? (Arhiva)
Više o

stres

,

simptomi

Stres je prirodna tjelesna i mentalna reakcija na opasne životne događaje, bilo da su oni stvarno opasni ili ih samo mi tako percipiramo. Svatko se nekada u životu nađe pod stresom, pitanje je samo kako se nosi s tom pojavom.

U nekim okolnostima nam kratkoročni stres i pomaže kako bismo se bolje nosili s ozbiljnom situacijom, a može poslužiti i kao motivacija.

Tijelo odgovara na stres tako da izlučuje hormone stresa, adrenalin i kortizol koji ubrzavaju otkucaje srca kao i samo disanje i pripremaju mišiće na reakciju.

Ipak, ako se tijelo stalno nalazi u ovom stanju, konačan rezultat bit će kroničan stres koji loše utječe na kompletno zdravlje.

On uzrokuje glavobolje, depresiju, nesanicu, anksioznost i stalnu nervozu. Kroničan stres također uzrokuje prejedanje ili pak gladovanje kao i konzumaciju alkohola ili droge.

Simptomi stresa

Dugoročni stres može utjecati na tijelo, misli i ponašanje, a jednako tako i na sve važne organe u tijelu. Ništa nije imuno na stres. S obzirom na to da svi ljudi drugačije doživljavaju stresne situacije i sam odgovor na stres je kod svih drugačiji, a prema tome su i simptomi stresa drugačiji.

Neki se neće znati nositi sa stresom, pa će to onda izazvati loše reakcije u tijelu.

Emocionalni i mentalni - stres utječe i na način na koji razmišljamo pa može utjecati i na donošenje odluka. Osim toga, može doći i do nesanice, loših misli, bezvolje, ljutnje, konstantne brige te može dovesti i do depresije. Kod stalnog stresa dolazi i do slabije koncentracije, težeg učenja, čestog zaboravljanja te problema u komunikaciji. Zbog stresa i stresnih situacija često dolazi i do emotivnog prejedanja ili pak do uskraćivanja hrane i gladovanja.

Imunitet - razina stresa bitno utječe i na sam imunitet. Česti stres znači da će hormoni stresa smanjiti reakciju tijela na strane opasnosti kao što su bakterije i virusi. Ljudi koji su pod kroničnim stresom će lakše dobiti gripu ili se prehladiti. Stres također utječe i na vrijeme oporavka od bolesti ili ozljeda koje će biti puno dulje.

Kardiovaskularni sustav - stres dovodi do promjena u otkucajima srca, a povećava se i krvni tlak. Ova pojava nije toliko opasna kod kratkoročnog stresa, ali ako se stalno ponavlja može dovesti do upale u arterijama i na kraju do srčanog ili moždanog udara.

Probavni sustav - stres može uzrokovati i probleme s probavom koji mogu uključivati proljev ili pak zatvor, ali jednako tako i mučninu i povraćanje. Za nestabilnosti u probavnom sustavu krivi su ubrzano disanje i ubrzani otkucaji srca.

Respiratorni sustav - vrijeme stresa, disanje se ubrzava, a to može biti opasno za sve koji imaju probleme s disanjem kao što je astma i u stresnim situacijama će ovi ljudi još teže disati.

Reproduktivni problemi - stres može smanjiti želju za spolnim odnosom, a jednako tako kod žena može dovesti do neredovitih ili bolnih menstruacija, kao i do hormonske neravnoteže. Kod muškaraca stres utječe na pojavu erektilne disfunkcije te može doći do slabije proizvodnje spermija.

Tjelesni - simptomi stresa koji se pojavljuju u i na tijelu se manifestiraju kroz bol i neugodu. To su na primjer glavobolja, bol u prsima, trbuhu ili mišićima. Također, može doći i do jakih migrena ili većih problema s mišićima, boli u ramenima ili u cijelom tijelu. Stres može uzrokovati i pojavu akni ili prištića na licu. Ovo se događa jer ljudi kada su pod stresom češće diraju lice, a to znači i širenje bakterija i razvoj akni.

24.11.2020. 11:01:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    24.11.2020. 17:14
    treba promijeniti nešto nacin zivota
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh