Kako kofein mijenja kognitivne funkcije

Kava, obožavani napitak može raditi prava mala čuda ako pazite, no bome i loše stvari ako navalite na kavu kao sivonja.

Naime, ispijanje već jedne šalice kave mijenja sivu tvar našeg mozga, objavljeno je u najnovijem istraživanju u časopisu Cerebral Cortex. Iznenađujuće, kako piše IFLS, znanstvenici nisu uočili da kofein utječe na kvalitetu sna, unatoč popularnom mišljenju.

Siva tvar dio je površinskog sloja mozga, a kofein, prema ovom istraživanju, utječe na njezin volumen.

Informacija da će vaša jutarnja kava promijeniti nešto u dijelu vašeg mozga možda zvuči kao nešto što bi vas trebalo zabrinuti, no znanstvenici navode da je promjena privremena, te da samo deset dana prestanka ispijanja kofeinskog napitka resetira mozak u prvotno stanje.

"Naše istraživanje ne znači da konzumacija kofeina negativno utječe na mozak, no dnevna konzumacija definitivno utječe na naše kognitivne funkcije", navodi autorica studije dr. Carolin Reichert.

U eksperimentu je sudjelovalo dvadeset zdravih volontera, a svi redovito konzumiraju  kave.

U desetodnevnom istraživanju, sudionici su uzimali tri kofeinske tablete od 150 miligrama na dan, te nisu smjeli uzimati nikakav drugi izvor kofeina. Ista stvar ponovljena je i nakon deset dana, no ovoga puta su volonteri primali placebo tablete.

Nakon proteka deset dana, znanstvenici su skenirali mozak sudionika pomoću magnetske rezonance, a proučavali su i aktivnost mozga tijekom spavanja. Rezultati su prikazali da se volumen sive tvari smanjuje redovnim unosom kofeina, a povećava deset dana nakon prestanka.

Učinci su posebice bili izraženi u desnom medijalnom sljepoočnom režnju, koji se sastoji od hipokampusa, parahipokampusa, te fusiform girusa, a ti segmenti su povezani s pamćenjem.

Kako bi proučili promjene u mozgu, volonteri su morali rješavati zadatke pamćenja, a uočeno je kako su bolje pamtili nakon deset dana bez kofeina, nego uz redovnu konzumaciju.

Istraživači su također uočili kako se siva tvar nije promijenila tijekom spavanja bez obzira na konzumacija kofeina.

Takav rezultat je iznenađujuć, posebice zato što mnogi ljudi redovno prijavljuju poremećaje spavanja kada konzumiraju kofein.

U istraživanju se također navodi i da kofein povećava neurološku aktivnost tijekom hodanja, a zaključuje da se tijekom spavanja morfologija mozga ne mijenja bez obzira na konzumaciju kofeina.

Zaključno, Reichert objašnjava "da su sve morfološke promjene u mozgu privremene, no razlika mozgova između redovnih ovisnika o kavi i onih koji je ne piju nije potpuno istražena".