« Ekosfera
objavljeno prije 21 dan i 4 sata
HMM ;)

Je li Europa spremna za sanaciju prirodnih katastrofa?!

Nedavne katastrofe, poput poplava 2022. i šumskih požara 2023., istaknule su ranjivost kritične infrastrukture, uključujući zgrade za hitne slučajeve kao što su vatrogasne postaje, ali i ceste i dalekovode

Jesmo li spremni?
Jesmo li spremni? (Arhiva)
Više o

sanacija

,

Europa

,

prirodne katastrofe

Kada Svjetska banka objavljuje izvještaje o pojedinim dijelovima svijeta, jedan je obično dovoljan. Ranije ovog tjedna, Svjetska banka u suradnji s Europskom Komisijom objavila je seriju izvještaja o europskoj (ne)spremnosti za sanaciju šteta od klimatskih promjena i izgradnju otpornosti. Rezultati ove suradnje pokazuju kako se Europa suočava s ogromnim gubicima i štetama od katastrofa povezanih s klimatskim promjenama.

S obzirom na prioritete i ograničenu spremnost za poštenu redistribuciju sredstva, zaključak Svjetske banke kaže kako su "potrebna usmjerena i pametna ulaganja kako bi se kritični sektori diljem Europe ojačali i prilagodili rizicima od katastrofa i klime". Jedna od objavljenih studija nudi alate koji bi trebali pomoći zemljama "da zauzmu više strateški pristup za povećanje svoje otpornosti na klimatske promjene".

Milijarde eura "teške" katastrofe

Katastrofe povezane s klimom koštale su Europu više od 77 milijardi eura prošle godine, navodi se u jednom od tih izvješća. Slika koju je ocrtala Svjetska banka prikazuje Europu u lošem svjetlu - kao nespremnu za suočavanje s klimatskim promjenama - od ljetnih požara do zimskih poplava.

Financijski pokazatelji govore da bi Europska unija mogla izgubiti sedam posto svog BDP-a suočavajući se s utjecajima klimatskih promjena do 2030-ih. Prošla godina bila je najtoplija godina zabilježena i globalno, i u Europi, a meteorološki uvjeti povezani s klimatskim promjenama koštali su više od 77 milijardi eura, navodi se u izvješću.

Svjetska banka posebno ističe loše stanje vatrogasnih jedinica diljem Europe. Ova služba nije opremljena svim resursima potrebnima za rješavanje svih problema radi kojih vatrogasci izlaze na terene. Oni su bili zaduženi za saniranje posljedica poplava u Njemačkoj 2021. ali i požara u Grčkoj 2023. Idući problem je što vatrogasne postaje nisu dobro prostorno raspoređene čak i ako su locirane na  strateški važnim mjestima.

Izvješće Svjetske banke tako upozorava na to da su vatrogasne službe u oba gornja primjera bile onesposobljene i nisu mogle djelovati u kriznim situacijama jer su same bile usred mjesta katastrofe.

Nepripremljene vatrogasne jedinice

Polovica država članica EU-a ima vatrogasne postaje smještene u područjima s visokom razinom višestrukih opasnosti uključujući šumske požare, klizišta, poplave ili potrese. "Ulaganje u otpornost na katastrofe ima ekonomskog smisla i hitno je potrebno povećati ulaganja u otpornost na katastrofe i klimu na troškovno učinkovit i pametan način", stoji u uvodu serije izvješća Svjetske banke.

Poplave, potresi, klizišta i oluje, šumski požari i suše, rizici od ekstremnih vrućina stvaraju dodatni pritisak na već ograničene proračune za odgovor i oporavak. Veličina potencijalnog nedostatka financiranja zbog velikih potresa i poplava varira između 13 do 50 milijardi eura. Ako se dogodi suša ili šumski požar u godini u kojoj se već dogodio veliki potres ili poplava, na razini EU-a ne bi bilo dostupnih sredstava za odgovor na šumski požar ili sušu. Zemlje u Europi trebaju poboljšati svoju financijsku otpornost boljom upotrebom podataka i inovativnim financijskim instrumentima, uključujući prijenos rizika na privatni sektor.

U izvješću se zaključuje da će biti potrebno značajno povećanje javnog, privatnog i kombiniranog financiranja, a planiranje ulaganja i financijske strategije još uvijek nisu adekvatno utemeljene na razumijevanju troškova prilagodbe klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini EU-a.

Jedno od područja koje zabrinjava SB i EK jest da se prevelikim dijelom rizika od katastrofa i klime upravlja proračunskim instrumentima na razini EU-a i u državama članicama EU-a, uz nedostatke u pogledu unaprijed dogovorenih sredstava i upotrebe mehanizama prijenosa rizika, kao što je osiguranje rizika.

Apeli znanstvenika godinama

Drugim riječima, oni bi radije "privatizaciju" umjesto "socijalizacije" šteta koje sa sobom nose klimatske promjene, no građani na to ne trebaju pristati. Ako ni zbog čega drugoga, javne institucije i privatne korporacije odgovorne su za cjelokupnu štetu od klimatskih promjena jer cijelo stoljeće odbijaju postupati po apelima znanosti. Stoga smiješno zvuči da jedno od najbogatijih tržišta svijeta jadikuje kako nemaju dovoljno sredstava za sanaciju klime, pa bi bilo dobro privatizirati troškove. No, to je samo još jedan tipičan europski spin. Posljedica je žestoke predanosti statusu quo.

Glavni zaključak je da značajni klimatski rizici EU-a zahtijevaju transformacijsku prilagodbu na razini cijelog sustava, što uključuje reformu institucija, pravnih okvira i sektorskih strategija. Mjere prilagodbe moraju biti uključene i koordinirane među sektorima i ministarstvima, uključujući planiranje, fiskalne i sektorske strategije. Ali, sanacija klime mora ostati trošak koji se treba financirati javnim sredstvima i penalima na zagađujuće korporacije. Međutim, Europa još ne pokazuje naznake promjene u ovom smjeru.

27.05.2024. 08:01:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    27.05.2024. 11:00
    slijedi nam potop ako ne bidemo opazili na prirodu brane se moraju pregledavati nasipi
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh