Izbori i klimatske promjene

Više od 50 zemalja, a koje čine polovicu svjetskog stanovništva, izlazi ove godine na izbore, uz visoku razinu političke neizvjesnosti u mnogim najvećim svjetskim gospodarstvima. Prema mišljenju brojnih klimatskih mislioca, ove se godine svijet se suočava s jednom od najpromjenjivijih geopolitičkih perspektiva u nekoliko dekada. Uzroci tome su stalni oružani sukobi, ekstremne vremenske prilike, trgovinski sporovi i natjecanje za pristup prirodnim resursima.

Budući da je sviet skoro na polovici "kritičnog desetljeća" za klimatske akcije, prevladavanje geopolitičkih rizika s ciljem brzog smanjenja emisije najvažnije je za ograničavanje globalnog zatopljenja, piše CarbonBrief. Detaljne izjave na engleskom jeziku možete pročitati na izvornom mjestu objave, a ovdje donosimo samo naglaske.

Cilj ovoga teksta je prikazati čitateljima na hrvatskom jeziku neke od najvećih globalnih geopolitičkih žarišnih točaka koje mogu utjecati na živote sve nas. Zanimljivo je pročitati kako ti problemi izgledaju iz neeuropske perspektive. Evo što su znanstvenici i stručnjaci kazali za CarbonBrief.

Situacija se pogoršava

Profesor Jason Bordoff iz Centar za globalnu energetsku politiku na Fakultetu za međunarodne i javne poslove pri Sveučilišta Columbia u SAD-u smatra kako smo "trenutno u opasnosti od zabrinjavajuće silazne spirale, u kojoj današnji geopolitički sukobi kompliciraju i usporavaju energetsku tranziciju". Smatra kako je primarni globalni faktor koji otežava energetsku tranziciju upravo geopolitika.

Dodaje kako aktualni oružani sukobi "crpe resurse i političku volju za rješavanje klimatske krize, od Bliskog istoka do neopravdane agresije Rusije na Ukrajinu". Kaže i kako se situacija ove godine dodatno pogoršava, što je faktor koji će uzrokovati nove globalne posljedice. Osim Bliskog Istoka brinu ga odnosi SAD-a i Kine. Njihova tržišna utakmica dodatno otežava klimatsku tranziciju. Fokus je na kontroli tržišta protivnika - poput sankcija na kineska električna vozila - a ne na klimatskoj akciji. Sadržaji koji se kriju iza fraza poput "ekonomska konkurentnost" i "nacionalna sigurnost" imaju prioritet nad klimatskim akcijama, što sve usporava zelenu tranziciju.

Mnoštvo dezinformacija

 

Olivia Lazard iz organizacije Carnegie Europe posebno je zabrinuta zbog jačanja radikalne desnice u Europi. Smatra da bi njihova dominacija na ovogodišnjim izborima dovela do "katastrofalnih posljedica za koherenciju političkih klimatskih putanja". Dodaje kako "strukturalni i dinamički rizici dovode do pritužbi zrelih za gospodarsku, političku i/ili geopolitiziranu reakciju protiv ili udaljavanja od klimatskih mjera". Ističe kako je za Europu problem i niz dezinformacija koje ruski botovi servisiraju europskim glasačima.

No, posebno je tipičan europski problem vlastita miopija, odnosno "europske geopolitičke slijepe točke" - loše predviđanje budućih događaja i nedostatak strateške komunikacije s građanima Europe. "Europa nije predvidjela promjene paradigmi koje se sada odvijaju. Politički ekstremi jašu na valu nedostatka iščekivanja da dođu na vlast i zacementiraju protekcionistički pristup. Potonje će srušiti povjerenje da Europa mora donijeti pravno obvezujuće klimatske mjere, i još više, da Europa treba postojati", mračno zaključuje Lazard.

Drastično povećanje emisija

 

Situacija nije ništa optimističnija ni u Africi, potvrđuje Faten Aggad iz African Future Policies Hub (Centar za planiranje afričkih politika budućnosti): "Iz afričke perspektive, ključni izazov je to što će se geopolitička napetost između Kine i SAD-a/EU ove godine koristiti kao izgovor za argumentiranje ograničenog povećanja financiranja klimatskih promjena".

Dodaje kako je "na međunarodnoj razini, glavni rizik povećanje emisija zbog problema na brodskoj ruti Crvenog mora (procjenjuje se povećanje emisija do 11 posto), kao i najavljeno povećanje proizvodnje oružja zbog povećane potražnje. S obzirom na to da obrambeni sektor procjenjuje ugljični otisak na 5,5 posto globalnih emisija, ovo je zabrinjavajuće".

Jennie King, direktorica klimatskih istraživanja i politike pri Institutu za strateški dijalog ističe kako dezinformacije u ovom prostoru imaju jasan politički cilj: "Oslabiti javni mandat za javno djelovanje, usporiti zakonodavni proces i u konačnici održati status quo ugljičnog gospodarstva. Zbunjujući javnost, akteri mogu odgoditi napredak i spriječiti nas u postizanju održive, dekarbonizirane budućnosti".

Smanjena izdvajanja za klimatske akcije

 

Također, dodaje, kako je u igri veća, ili paralelna igra: "Klimatska pitanja također se koriste za potkopavanje demokratskog života i normi. U današnje vrijeme cilj velikog broja sadržaja nije samo odgoditi net-zero, već oslabiti povjerenje u političke sustave i institucije općenito. Uokvirivanje klimatskih akcija kao zavjere elite ili inherentno nedemokratske prakse te poticanje šireg raspoloženja protiv establišmenta, pokazalo se vrlo uspješnim".

Ostali sugovornici CarbonBriefa također upozoravaju na opasnost oružanih sukoba na smanjena izdvajanja sredstava za klimatske akcije, problem slabe uključenosti socioekonomskih rizika na sanaciju klime te općenito globalnim zaoštravanjem odnosa između Indije i Kine, u Aziji; sukobima Rusije i Ukrajine u Europi, na Bliskom istoku i u Africi te SAD-a i Kine na globalnoj razini koje može dovesti do novog svjetskog oružanog sukoba.

"Godina demokracije", tako se polako pretvara u godinu statusa quo, upozoravaju stručnjaci.