‘Inozemni nakladnici jako su otvoreni za suradnju’

Urednik u Frakturi Seid Serdarević, dobitnik je nagrade Kiklop za najboljeg urednika godine. U povodu toga porazgovarali smo s njim o temama vezanim uz izdavaštvo.

• Uspjeli ste nekoliko svojih autora ‘izbaciti’ na inozemno tržište. Postoje li teme koje strani izdavači posebno traže ili nema pravila?

Inozemni nakladnici su u načelu jako otvoreni za suradnju, međutim, problem je što u njihovim nakladničkim planovima vrlo često ima malo prostora za autore iz istočne Europe a konkurencija je velika, od Mađara, Poljaka do Rusa ili Čeha. Kako god da okrenemo, većina je tih pisaca odlična, ali istovremeno i dosta nekomercijalna pa se samim time osjetno smanjuje i prostor za naše autore. Stranim nakladnicima, da budem precizniji urednicima, s kojima vodim razgovore i kojima predstavljam naše, Frakturine, autore same teme nisu toliko bitne, ne traži se nužno nešto egzotično, ali je važno da bude dobro napisano.

Zatrpani rukopisimaKnjiga je u medijima i dalje zapostavljena, broj rubrika o knjigama, kritika i recenzija u našim je tiskanim medijima zapravo zanemariv, dovoljno je usporediti bilo koju ozbiljnu inozemnu novinu s našom i vidjeti da sve one imaju rubrike s kritikama na više stranica velikog formata.”

Seid Serdarević,
urednik u Frakturi

• Idete li pri uredničkom odabiru za time da se knjiga svidi širokoj čitateljskoj publici?

S obzirom da godišnje uredim četrdesetak knjiga i da kao kuća moramo živjeti na tržištu, u našem programu ima i naslova koji su komercijalniji.

• U posljednje vrijeme kao mala izdavačka kuća izbacujete brojne naslove. Kako vam to polazi za rukom u ova vremena kad se svi žale da mali izdavači propadaju?

Od početaka smo se vodili idejom da moramo opstati na tržištu i da knjige moramo raditi za kupce, a ne za skladište ili ministarstva. Da bi to uspjeli, morali smo steći povjerenje partnera, knjižara i knjižnica, ali još više čitatelja, a to smo, nadam se, ostvarili ustrajnim radom na kvaliteti knjige.

• Kad objavljujete domaće autore, uzimate li samo provjerena imena ili ste spremni i na rizike?

Po programu se vidi da imamo i jednih i drugih. Ponekad se, istina, dogodi da neki autori koji pošalju rukopise čekaju više mjeseci na odgovor, ali jednostavno broj rukopisa koji nam stiže u redakciju je zapanjujući, mislim da se radi o više od 200 rukopisa romana ili knjiga priča godišnje, pa jednostavno ne stižemo svima odgovoriti.

Reklamiranje

• Jeste li zadovoljni percepcijom knjiga vaše kuće u medijima?

Što se naše kuće tiče, mi smo dosta zadovoljni s prezentacijom naših izdanja, iako bi uvijek moglo biti još bolje, jer knjiga, koliko god imala svoj komercijalni potencijal, prije svega je kulturno dobro. A općenito ideja da više ništa nije informacija, već da je sve reklama, pa čak i objavljivanje podataka tko je preveo ili objavio knjigu, postala  je zastrašujuća.

• Što vam znači nagrada Kiklop?

Nagrada Kiklop za urednika godine znači mi mnogo jer je to nagrada koju dodjeljuje struka, koja se u ovih nekoliko godina etablirala, koja obuhvaća veliko glasačko tijelo. Ona je jednako tako i velika obaveza i poticaj, jer biti urednik godine ne znači ništa ako bi to bio samo trenutni, godišnji bljesak.