« Život
objavljeno prije 4 dana i 20 sati
VJEČNO PITANJE

Ima li života u svemiru?

Godine 1961. astronom Frank Drake predstavio je način na koji se mogu pretpostaviti vjerojatnosti za nove oblike života... no i dalje još ništa od toda

Igraju li skrivača s nama?
Igraju li skrivača s nama? (Arhiva)
Više o

izvanzemaljci

,

Fermijev paradoks

,

Frank Drake

Nedavno je Live Science objavio novu teoriju o postojanju drugih oblika života u svemiru. Naime, najnoviji proračuni znanstvenika procjenjuju da unutar Mliječne staze postoji čak 36 izvanzemaljskih civilizacija.

Drakeova jednadžba

Najnovije istraživanje temelji se na kontroverznoj Drakeovoj jednadžbi. Godine 1961. astronom Frank Drake predstavio je način na koji se mogu pretpostaviti vjerojatnosti za nove oblike života.

Jednadžba predstavlja skupinu varijabli koje pokazuju koliko je vjerojatno da čovječanstvo pronađe nove oblike života u svemiru ili da ljudsku civilizaciju na Zemlji pronađu inteligentni izvanzemaljci.

Smatra se da nije moguće riješiti Drakeovu jednadžbu zato što su vrijednosti mnogih varijabli koje ju čine i dalje nepoznate.

U potrazi za zvijezdama

Ipak, astrofizičar Christopher Conselice s britanskog Sveučilišta u Nottinghamu sa svojim kolegama pokušao je riješiti jednadžbu s novim informacijama o zvijezdama i planetima izvan Sunčevog sustava. Svoja su otkrića objavili 15. lipnja u časopisu The Astrophysical Journal.

"Ovakav rad ne bi bilo moguće napisati prije nekoliko godina", rekao je Conselice za  Live Science. Tim je izračunao starost zvijezda u Mliječnoj stazi, tražeći one koje su stare najmanje pet milijardi godina.

Rezultati su pokazali da, ako je život na ostalim potencijalno naseljivim planetima imao isti razvojni put kao i Zemlja, onda postoji minimalno 36 grupa inteligentnih, komunikativnih izvanzemaljaca koji dijele Mliječnu stazu s ljudskom civilizacijom.

Korak po korak

Istraživači su potom izračunali količinu tih zvijezda koje su dovoljno kompaktne i stabilne da bi mogle biti domaćin nekom planetarnom sustavu. Trećina zvijezda starijih od pet milijardi godina je odgovarala tim uvjetima.

Sljedeći korak bio je ustvrditi, s obzirom na dosad prikupljena znanja o planetima izvan Sunčevog sustava, koliko je njih stjenovite prirode. Znanstvenici su proučavali i zvijezde koje su bogate metalima jer bi one mogle uspješno orbitirati oko stjenovitih planeta.

Potencijalni susjedi su predaleko

Conselice i suradnici procijenili su da je život na Zemlji zapravo vjerna preslika ostalih oblika života u svemiru: odvijaju se na stjenovitom planetu koji je na odgovarajućoj udaljenosti od pripadajuće zvijezde te da se taj život razvio nakon pet milijardi godina.

Ako je ta tvrdnja točna, onda čovječanstvo nije samo u svemiru, ali eventualni susjedi u galaksiji su vjerojatno previše udaljeni da bismo ih ikad upoznali.

Izvanzemaljci su nas već trebali posjetiti

Na činjenici da je susret s drugim bićima u svemiru zbog velike udaljenosti gotovo nemoguć temelji se i Fermijev paradoks.

On nalaže da je čovječanstvo "samo u svemiru", ali ne zato što izvanzemaljci ne postoje, već su toliko široko rasprostranjeni po galaksiji da ih je teško uočiti.

Fermijev paradoks kaže da, s obzirom na to da je Zemlja dio relativno mladog planetarnog sustava u usporedbi s ostatkom svemira, a putovanja među sustavima su potencijalno lako ostvariva, izvanzemaljci su već trebali posjetiti Zemlju.

Teorija stara 70 godina

Talijanski fizičar Enrico Fermi bio je prvi koji je krenuo u istraživanje drugih oblika života u svemiru te je osmislio ovu teoriju 1950. godine.

Njezin osnovni princip jest da je svemir nemjerljivo rasprostranjen pa su stoga mogućnosti da izvanzemaljci postoje zapravo vrlo velike.

 

30.06.2020. 15:01:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    30.06.2020. 17:48
    ima
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh