HUP: Nije točno da Hrvati plaćaju najjeftiniji plin

Čelnici Hrvatske udruge poslodavaca na današnjoj su konferenciji za novinare u tri slike predstavili gospodarski okvir u Hrvatskoj.

Jedan od čelnika HUP-a Ivan Miloloža tvrdi da nije istina da Hrvatska ima najnižu cijenu plina u Europi kao što nas Vlada nastoji uvjeriti.

Miloloža podsjeća da je plin u Hrvatskoj u zadnjih 15 mjeseci poskupio 73 posto a apsurd je veći kad se istakne činjenica da Hrvatska pokriva od 74 do 94 posto svoje plinske potrošnje iz vlastite proizvodnje. Primjerice, Mađarska i Austrija u potpunosti ovise o uvozu plina koji je do pet puta skuplji od domaće proizvodnje, a plaćaju istu cijenu plina.

Još jedan apsurd je činjenica da MOL, koji upravlja politikom cijena plina, naplaćuje Mađarima 40 posto jeftiniji plin nego nama. Postavlja se pitanje kako uz te uvjete Hrvatska može biti konkurentna?

Ivica Mudrinić osvrnuo se na odluku Vlade da se do 1.lipnja, odnosno 1. rujna registriraju svi prepaid korisnici mobilnih usluga.

''Registracija bi se trebala većim dijelom obaviti u vrijeme turističke sezone, dakle kad je nemoguće voditi evidenciju. Također, sustav bi trebao podnijeti velike preinake i trgovine bi se trebale opremiti za registraciju korisnika što je komplicirano i koštalo bi nas oko 200 milijuna kuna", upozorio je Mudrinić.

Dodaje da bi to moglo značiti gubitak od pet do 10 tisuća radnih mjesta koja bi nestala kao posljedica gubitka 500 milijuna kuna od prometa u kioscima i malim trgovinama koje se neće stići opremiti za novine.

Na pitanje postoji li neka od Vladinih mjera koja je prema članovima HUP-a dobra, Damir Kuštrak je rekao:

''Bilo je puno kvalitetnih prijedloga, ali je provedba mjera slaba'', mišljenje je Kuštaka o vladinim antirecesijskim mjerama, pa napominje da je od svih najava realizirano tek 94 milijuna kuna plasmana kroz Model A, dok drugi modeli još nisu profunkcionirali.

O trećoj slici koja izlazi iz gospodarskih okvira zadanih od Vlade progovorio je Kuštrak kroz primjer investicija u IKEA-u, Rockwool, Marlera i Cvjetni prolaz, projektima ukupno vrijednim 620 milijuna eura.

''IKEA još uvijek čeka dozvolu za gradnju pristupne ceste, unatoč dozvolama i činjenici da je jedna od rijetkih greenfield investicija u proizvodnju. Rockwool se suočava s prosvjedima koji zaustavljaju razvoj, golf teren Marlera stoji na čekanju devet godina zbog jednog ugovora, a Cvjetni prolaz ima sve potrebne dozvole, ali ne može naprijed'', upozorio je Kuštrak te dodao da su to primjeri projekata koji su dobili potrebne dozvole, ali se suočavaju s problemima zbog inertnosti sustava.

(Infopunkt/metro-portal)