« Život
objavljeno prije 10 godina i 3 mjeseca
RUĐER BOŠKOVIĆ

Hrvatski znanstvenici došli do novih spoznaja o genomima

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković objavili su dva rada o istraživanju genoma u prestižnim međunarodnim časopisima

Genom
Genom (Shutterstock)
Više o

Institut Ruđer Bošković

,

sekvencioniranje genoma

,

DNK

,

genom

,

ljudski genom

,

cyberspace

Znanstvenici Instituta "Ruđera Boškovića" (IRB) objavili su dva rada u području istraživanja genoma višestaničnih organizama, koristeći se kao modelima organizmima kukaca kornjaša i spužve, u vrlo uglednu znanstvenom časopisu Molecular Biology and Evolution, priopćeno je danas s IRB-a. Časopis je rangiran kao drugi najbolji časopis u području evolucijske biologije i ima izvanredno visok faktor utjecaja (9,872).

Matija Harcet, Helena Ćetković i Drago Perina iz laboratorija za molekularnu genetiku u suradnji s profesorom Kristianom Vlahovičekom i Mašom Roller s Biološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, te profesorom Wernerom E.G. Müllerom i Matthiasom Wiensom sa Sveučilišta u Mainzu, autori su rada "Demosponge EST sequencing reveals a complex genetic toolkit of the simplest metazoans". Taj rad je prva sustavna studija gena i genoma spužava, jedne od najjednostavnijih skupina višestaničnih životinja, koja se među prvima razvila na Zemlji.

Spužva ima složen genom

Istraživači su utvrdili da spužva ima složen genom koji se sastoji od neočekivano velikog broja gena koji obavljaju raznolike funkcije, a time su pokazali i da je složenost genoma svojstvo koje je bilo prisutno već kod zajedničkog pretka svih životinja, prije pojave drugih složenijih elemenata tjelesne građe.

>>Sekvencionirano 60 posto genoma neadrentalca

Uočili su također neobično veliku sličnost između proteina spužve i čovjeka, što upućuje na razmjerno sporu evoluciju unutar tih dviju razvojnih linija te dodatno pokazali i da je u evoluciji nekih razvojnih linija unutar skupine životinja gubitak gena vrlo važan evolucijski proces.

ZaključakAutori su otkrili da razlika među vrstama postoji u sekvenciji DNA dva tipa uzastopno ponovljenih elemenata, ali ne i u njihovoj organizacijskoj strukturi unutar centromernog područja. Rezultat navodi na zaključak da su ti elementi evoluirali usporedno u obje vrste, stvarajući time komplementarne, ali ipak različite strukture, navodi se, uz ino, u priopćenju.

Misteriozne sekvencije DNA

Rad "Parallelism in Evolution of Highly Repetitive DNAs in Sibling Species", koji su u istom časopisu objavili Brankica Mravinac i Miroslav Plohl iz laboratorija za strukturu i funkciju heterokromatina IRB-a, donosi rezultate istraživanja na misterioznim sekvencijama DNA.

>>Konj je "sličniji" čovjeku nego psu

Riječ je o motivima koji se u određenim dijelovima genoma ponavljaju na desetke tisuća puta, kao kad bi se u tekstu koji čitamo neka nerazumljiva riječ uzastopno ponavljala u dugu nizu. Takve motive nalazimo u područjima ključnim za funkcioniranje kromosoma, a time i genoma u cjelini, kao što su centromerna područja, presudna u diobi stanica.

Jedna od osobitosti uzastopno ponovljenih nizova sekvencija DNA jest i ta da se razlikuju čak i među blisko srodnim vrstama i vjerojatno su odgovorne za reproduktivnu izolaciju, odnosno nemogućnost stvaranja međuvrsnih križanaca. U objavljenu radu proučavana je struktura i evolucija uzastopno ponovljenih sekvencija DNA u genomima dviju blisko srodnih vrsta kukaca kornjaša, koje je gotovo nemoguće razlikovati po morfološkim osobinama.(hina/metro-portal)

15.07.2010. 16:52:15
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh