Gdje Europljani provode ljetne praznike?

Najomiljenija turistička destinacija Europljana je sama Europa. Čak polovica stanovnika starog kontinenta namjerava ili ima želju svoj odmor provesti u vlastitoj zemlji. Ove podatke je potvrdio novi izvještaj Europske komisije o godišnjim odmorima.

Što se Nijemaca tiče, svaki treći putuje unutar vlastite domovine i tu provodi odmor. No istovremeno se na ljestvici popularnosti sve više penju destinacije koje nisu pod kapom Europske unije. Tako primjerice, prema statistikama, svaki drugi Slovenac namjerava svoje praznike provesti u zemljama koje još nisu pristupile EU.

Italija kao top destinacija

Prema podacima EU komisije čini se da je Nijemcima od svega ipak najdraža njihova Njemačka. Čak 35 posto planira 2011 svoj odmor provesti unutar granica matične zemlje. No Italija i Španjolska ostale su i dalje popularne lokacije. Ostali građani EU-a ipak najčešće biraju Italiju. Preciznije, čak 11,5 posto ukupnog stanovništva EU odlučuje se za  „talijansku čizmicu". Druga pratilja je potom Španjolska, iza koje odmah slijedi Francuska. Šestorka koja najčešće putuje je sastavljena od Finske, Danske, Nizozemske, Švedske, Luksemburga i Norveške.

Ključan element prilikom izbora mjesta ljetovanja/zimovanja ipak je atraktivnost regije. Sama reklama čuda stvara, pa se tako trećina žitelja EU-a priznala da se pri odabiru lokacije gotovo u pravilu rukovodi atraktivnošću i medijskom prezentacijom određenih regija. Uz promociju bitna je i klasika: mir i odmor te želja za suncem i morem.

Nove povlastice za EU građane

Statistika bilježi godišnje oko 90 milijuna putovanja izvan granica Unije. Važno je i napomenuti da otprilike 30 milijuna službenih građana Europske unije živi izvan nje. Ova činjenica bila je povod nove odredbe koje je donijela EU komisija kako bi zaštitila svoje građane. Nove mjere odnose se na sve građane koji ili putuju ili žive izvan EU, a njihova matična zemlja nema nikakvo predstavništvo ni veleposlanstvo u dotičnoj destinaciji.

Samo u Americi, Kini i Rusiji postoje službena predstavništva apsolutno svih  27 zemalja Europske unije. U svim drugim zemljama uspostavljanje kontakata s domovinom je dosta komplicirano i zahtjeva posrednika, to jest, prvo se kontaktira matična zemlja koja potom povezuje svog građana s dotičnom stranom zemljom. Ovaj problem je riješen dodjeljivanjem posebnih prava EU građanima, koji naime sad mogu koristiti ambasade ostalih zemalja po potpuno istim uvjetima kao i oni koji iz te zemlje potječu.

Tipične situacije u kojima EU građanin treba pomoć svoje zemlje su: krađa ili gubitak putovnice, nesreća te oboljenje težeg tipa, agresija odnosno nasilni napad, uhićenje ili pritvor, hitna pomoć u slučaju prirodnih katastrofa, građanski nemiri ili eventualni naoružani sukob, te smrtni slučajevi u inozemstvu.