FAO bi protiv svjetske gladi, ali ne zna ni kada ni kako

Predsjednici država i vlada 60-ak zemalja složili su se na summitu FAO-a u Rimu da žele "iskorijeniti glad u svijetu", ali nisu željeli odrediti novčane svote, načine i vrijeme za ispunjenje tog cilja, premda danas u svijetu gladuje više od milijardu ljudi, a podaci o smrtnosti zbog gladi zastrašuju, objavile su agencije.

"Danas će od gladi umrijeti više od 17 tisuća djece: jedno svakih pet sekunda, a šest milijuna na godinu", rekao je na otvorenju rimskog sastanka na vrhu UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

"Moramo provesti korjenite promjene kako bismo se mogli hraniti i, osobito, zaštititi najsiromašnije i najranjivije", naglasio je Ban pred sudionicima sastanka na vrhu koji su, međutim, izbjegli svi čelnici najrazvijenijih zemalja (G8) osim talijanskog premijera Silvija Berlusconija.

Glavni tajnik UN-a rekao je da će 2050. za prehranu devet milijarda stanovnika Zemlje trebati povećati proizvodnju hrane za 70 posto u odnosu na današnju razinu. Također je istaknuo povezanost između gladi i klimatskih promjena u svijetu, rekavši kako "ne može biti prehrambene sigurnosti bez klimatske sigurnosti"

"Otope li se ledenjaci na Himalaji, bit će ugrožena kvaliteta života i opstanak 300 milijuna ljudi u Kini i gotovo milijarde ljudi diljem Azije", upozorio je.

FAO upozorava da bi poljoprivredna proizvodnja u Africi, Aziji i Južnoj Americi mogla pasti za 20 do 40 posto ako se temperatura u svijetu povisi za više od dva Celzijeva stupnja, a globalno zagrijavanje bi najteže moglo pogoditi subsaharsku Afriku u kojoj poljoprivreda isključivo ovisi o kiši.

Papa je osudio "egoizam i pohlepu koja omogućuje zlouporabe čak i na tržištu žitarica, pa je hrana stavljena u istu ravan s drugim proizvodima" i napomenuo kako statistika pokazuje da "Zemlja može proizvesti dostatno hrane za sve svoje stanovnike".

Vrlo emotivno sudionicima sastanka obratio se i papa Benedikt XVI., zamolivši bogate zemlje da učine više u iskorjenjivanju gladi te istaknuvši pohlepu i zlouporabe, a ne porast stanovništva kao uzroke gladi i siromaštva.

Uzrok sve veće gladi nije porast broja stanovnika, rekao je Papa, već "žaljenja vrijedno uništavanje hrane zbog financijske dobiti", pri čemu je, po Reutersu, vjerojatno aludirao na pojedine, većinom razvijene zemlje, koje uništavaju svoje viškove hrane kako bi se održale visoke cijene poljoprivrednih proizvoda.

Nužno je, drži Papa, redefinirati načela međunarodnih odnosa, tako da počivaju na ljudskoj solidarnosti, ljubavi i pravednosti.

"Vrijeme je da dozrije koncept solidarnosti koji dostupnost hrane i vode smatra općim pravima svih ljudskih bića, bez razlike", naglasio je papa Benedikt XVI. sudionicima summita u Rimu.

'Razvodnjeni' zaključci bez konkretnih mjera

FAO je ovaj sastanak sazvao u nadi da će se politički vođe obvezati na povećanje novčane pomoći poljoprivredi na 17 posto ukupne razvojne pomoći - koliko se izdvajalo još 1980. - sa sadašnjih pet posto. Tada bi ta pomoć na godinu iznosila 44 milijarde dolara, umjesto sadašnjih 7,9. Pritom Reuters podsjeća kako poljoprivrednici u bogatim zemljama danas dobivaju 365 milijarda dolara državnih poticaja svake godine.

No neki neovisni analitičari i nevladine udruge već su ustvrdili kako je rimski skup promašen, a težinu toj ocjeni, osim izostanka vođa razvijenog svijeta, daje i podatak kako je završna deklaracija sa sastanka, prihvaćena u ponedjeljak, u svojoj konačnoj verziji gotovo u potpunosti razvodnjena i ne donosi nikakve konkretne mjere i rokove.

U završnoj izjavi ponovljen je cilj da valja "prepoloviti postotak i broj osoba koje pate zbog gladi ili neuhranjenosti do 2015.", što je jedan od milenijskih ciljeva UN-a koji su zemlje članice FAO-a već ponovile u lipnju 2008. Otad se broj gladnih, podsjetio je AFP, povećao s 850 milijuna na 1,02 milijarde.

U konačnim zaključcima sudionici summita se tek zalažu za "iskorjenjivanje gladi u svijetu", ali je 2025., koja se kao rok za postizanje tog cilja pojavljivala u prijedlozima, u konačnoj verziji izbačena i zamijenjena frazom "u najranijem mogućem roku".Glede novčane pomoći i nužnih ulaganja ne spominju se nikakve konkretne brojke, već samo da treba "preokrenuti sadašnje tendencije, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, smanjenja financijskih sredstava za poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i razvoj sela u zemljama u razvoju".

Sve agencije ističu činjenicu kako u Rimu nema nijednog čelnika najrazvijenijih zemalja osim talijanskog predsjednika Silvija Berlusconija kojem je sudjelovanje na skupu, napominju AFP i Reuters, omogućilo da izbjegne ponovan početak sudskog postupka protiv njega u Milanu, koje je zato odgođeno do 18. siječnja.

Nedolazak vođa najbogatijih zemalja znači i to da rimski sastanak neće moći riješiti još jedno prijeporno pitanje o tome tko bi trebao upravljati doniranim sredstvima i osigurati da ona budu proslijeđena poljoprivredi. Jer, većina bi zemalja članica UN-a htjela da to bude Odbor UN-a za sigurnost hrane, a SAD, kao najveći svjetski pojedinačni donator pomoći u hrani, zauzima se da taj novac barem djelomično bude u nadležnosti Svjetske banke. (hina/metro-portal)