Exabajti pred našim očima

Ovih dana je njemačka novinska agencija dpa javila da je na njemačkim mobilnim mrežama tijekom protekle godine protok podataka bio veći nego ikada. Operater Telefonica je javio da je u njegovoj mreži O2 prvi put pređena granica od jednog exabajta. To je milijarda gigabajta ili milijun terabajta. Kada bi jedna osoba željela potrošiti toliko količinu podataka, piše agencija, morao bi slušati muziku direktno s interneta bez prekida milijun i pol godina. Godinu dana prije toga, potrošnja podataka u mreži O2 je još bila na 662 milijuna gigabajta.

Brojevi Telefonice pokazuju i koliko se promijenilo ponašanje potrošača. Dok je 2017. godine prosječan korisnik te mreže trošio 3,8 gigabajta mjesečno, godinu dana kasnije je to već bilo 4,4 gigabajta a 2019. čak šest gigabajta mjesečno.

Nova dimenzija - nova riječ

Nove dimenzije koje prodiru u komunikacijsku tehniku šire i rječnik prosječnog Nijemca koji se samo rijetko susreće s brojevima koji imaju više od šest nula pred zarezom. Čak i šefovi uprava velikih koncerna, samo u rijetkim slučajevima uče računanje s osam nula. A jedan exabajt (EB) ima čak 18 nula!

Koliki je tehnološki napredak postignut 2019., vidi se na razlici između terabajta (10 na 12 bajta) i exabajta (10 na 18 bajta) - petabajt (10 na 15 bajta) je jednostavno izostavljen kao „jedinica mjere" i informacijska tehnologija ga zove „preskočenom veličinom".

Ni ostali ne zaostaju (mnogo)

Najveći konkurenti Telefonice na njemačkom tržištu, Telekom i Vodafone, nisu ostvarili ostvarili baš toliki protok podataka kao O2. Tako je primjerice Telekom s 900 milijuna GB u lakom zaostatku za minhenskim konkurentom, kako prenosi dpa.

A Vodafone je s oko 750 milijuna GB u protoku mobilne mreže postigao onoliko koliko bi, kada se preračuna, jedan čovjek mogao doseći kada bi svojim „pametnim" telefonom u direktnom prijenosu s interneta 90.000 godina neprestano gledao serije. Protok podataka preko Vodafona je tokom 2019. porasao za oko 40 posto.

Francuskiji trust mozgova „Shift Projekt" je istraživao koliko je energije potrebno za direktne prenose s interneta i pokazao da je to vrlo zanemarena tema.

Potrošnja energije raste, jer danas svatko može svoje računalo nositi sa sobom i trajno ga koristiti. Istovremeno je odgovarajuća infrastruktura (tko još točno zna za čim jedna aplikacija zaista poseže kada ju otvorimo) sve „nevidljivija". A rad u „oblaku" bi mogao još više „zamutiti" fizičku realnost neke digitalne uslužne djelatnosti.

Hladnjak je pobjednik

U članku dpa se zaključuje da bi, ukoliko se potrošnja podataka nastavi povećavatui sadašnjim tempom, za pet godina već osam posto ispušnih plinova koji štete klimi širom svijeta išlo na račun razmjene podataka.

U vremenima u kojima perilice ili automati za kavu - za razliku od „pametnih" telefona - moraju imati oznaku koja pokazuje koliko energije troše, rekordne vijesti o protoku podataka daju uznemirujuću sliku: gledano iz perspektive potrošnje energije i zaštite klime, čini se da su hladnjaci ti koji su „cool" i moderniji proizvodi od tzv. „pametnih" telefona.