« Svijet
objavljeno prije 5 mjeseci i 6 dana
ANALIZA

Europskoj uniji je potrebna migracija

Analiza koja je predstavljena u srijedu u Berlinu odgovara na najvažnija pitanja o migraciji. Zašto i kako dolazi do migracija i u koju zemlju želi preseliti najveći broj ljudi?

Ma koliko se to nekima ne sviđalo...
Ma koliko se to nekima ne sviđalo... (Arhiva)
Više o

EU

,

migranti

Adrian Heiermann, politolog i sociolog, te jedan od autora studije pod nazivom "Europa kao cilj? Budućnost globalne migracije" od kraja 2017. godine radi kao stručni suradnik na berlinskom Institutu za stanovništvo i razvoj. Institut je osnovan 2000. godine kao društveno korisna zaklada i danas se bavi pitanjima globalnih i regionalnih demografskih promjena.

Publikacija objavljena u Berlinu u srijedu (3.7.) savršeno se uklapa u osnovnu djelatnost instituta. Autori Adrian Heiermann, Jana Aresin, Alisa Kaps i Reiner Klingholz posvećuju gotovo 90 stranica velikim pitanjima o migraciji: Zašto nastaje migracija, koje su regionalne razlike ili kada je bijeg neizbježan?

Razlozi migracije

"Migracija je uvijek postojala", govori Heiermann u razgovoru za DW. "Ali ranije su ljudi prvenstveno migrirali da bi zauzeli nova područja", objašnjava on. Danas postoji nekoliko razloga za migraciju: "S jedne strane imamo takozvane humanitarne migracije. To su migracije u kojima ljudi bježe od progona, ratova ili sličnog. S druge strane imamo migraciju zbog obrazovanja ili spajanja obitelji. Pored toga sve je više i miješanih migracija, gdje nije jasno koja je vrsta migracije u pitanju." Heiermann objašnjava i da su ljudi danas u osnovi "mobilniji" nego su to bili prije: "Zbog globalizacije sve više ljudi ima mogućnost migrirati", dodaje on.

Ekonomski čimbenici također igraju ulogu. U tom kontekstu autori se pozivaju na ogroman jaz u bogatstvu između industrijskih nacija i manje razvijenih regija svijeta. U manje razvijenim dijelovima svijeta često nedostaje radnih mjesta za mlade. Posljedica je, kažu stručnjaci, jasna: osobe u dobi od 20 do 39 godina imaju posebno veliku želju da migriraju.

Ostale brojke koje su znanstvenici predstavili su impresivne. Samo 2017. godine 258 milijuna ljudi smatrano je međunarodnim migrantima. To znači da su živjeli izvan zemlje u kojoj su rođeni. Ovaj broj bi mogao nastaviti rasti u idućim godinama. Rezultati istraživanja Instituta za ispitivanje tržišta i javnog mnijenja Gallup sa sjedištem u Washingtonu pokazuju da bi oko 750 milijuna ljudi širom svijeta moglo zamisliti da se presele u drugu zemlju, ako za to dobiju priliku. To je 15% odrasle cijele svjetske populacije.

Sjedinjene Države su san svakog migranta

Prema rezultatima studije instituta Gallup migracija od 33 posto je najviša u dijelu Afrike južno od Sahare. U Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je želja za migracijom najviše porasla od 2010. godine, ona iznosi 27 posto, a na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi ona iznosi 24 posto. Nasuprot tome, u različitim regijama Azije to je samo sedam do osam posto.

Adrian Heiermann objašnjava da Europska unija nikako nije "destinacija snova" većine migranata. Možda je, po mišljenju ovog stručnjaka, u posljednjih nekoliko godina to bila svijest „u nekim dijelovima Europe, ali tko primjerice pogleda obujam migracijskih struja iz Latinske Amerike u SAD, brzo će prepoznati da tamošnje migracije imaju drugačiji obujam nego u Europi", tvrdi ovaj politolog.

SAD kao fiksni cilj migracije: Ovaj trend važi širom svijeta. Prema institutu Gallup 21 posto potencijalnih migranata širom svijeta navodi da je SAD njihova željena destinacija. To je oko 158 milijuna ljudi. S druge strane, u Njemačku želi 42 milijuna, u Francusku 36, a u Ujedinjeno Kraljevstvo 34 milijuna ljudi.

Europska unija treba migraciju

Razlog što Europska unija zaostaje za Sjedinjenim Državama, prema autorima studije, leži i u migracijskoj politici EU-a. EU je "najkasnije" do dolaska velikog vala izbjeglica u 2015. godini postavio cilj da što je moguće više ograniči (neregularne) migracije, i od tada je značajno opao ukupan "broj onih koji su tražili zaštitu". Većina stanovništva je odobrila tu politiku.

Prema jednoj studiji Europske komisije iz 2018. godine, 53 posto građana EU-a je "skeptično do negativno raspoloženo" prema migraciji iz zemalja koje nisu članice EU-a. „To je fatalno pogrešna procjena vlastite situacije", objašnjavaju Heiermann i njegove kolege. Jer, rezultati analize pokazuju da EU treba sve više migranata samo zbog "predviđenog značajnog starenja društva". Skoro širom EU-a sve veći broj građana odlazi u mirovinu. Zato će u budućnosti biti sve manje onih koji doprinose zakonskim mirovinskim fondovima, dok će istovremeno sve više ljudi ovisiti o tim fondovima. Istovremeno, troškovi njege i zdravstvenog sustava bi se mogli jako povećati.

Usprkos ovoj tmurnoj slici budućnosti, Heiermann i njegove kolege ne žele čitatelje svoje studije ostaviti bez ikakve nade. Na primjer, Globalnim paktom o izbjeglicama, koji je Opća skupština UN-a usvojila apsolutnom većinom u prosincu 2018. godine, uspostavljen je okvir za suradnju u cilju globalne koordinacije migracijske politike. A u Njemačkoj postoje prvi skromni znaci da se "nešto pokreće". Nakon što je Zakon o doseljavanju usvojen u ožujku 2019. godine, njemačka savezna vlada poduzela je oprezan korak ka širenju redovitih migracijskih putova, posebno za kvalificirane radnike.

Piše: Daniel Heinrich/DW
06.07.2019. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh