Europski raj za startup kompanije?

Gradilište na jugu litavske prijestolnice Vilniusa je poput mravinjaka. Deseci radnika marljivo rade. Miješalica za cement se okreće, bager zuji dok ravna glineno tlo. Najveće europsko središte za startupove, nazvano TechZity, trebalo bi se ovdje otvoriti krajem 2028. godine.

Do 5000 ljudi trebalo bi tada raditi ovdje, u nekoliko zgrada, na otprilike 55000 četvornih metara. Bit će tu i kafići i restorani, fitness centar i stanovi. Litvanci se nadaju da bi startupovi jednog dana mogli značajno doprinijeti gospodarskom prosperitetu zemlje.

„Ovi budući uredi imat će visoke zidove. Znanstveno je dokazano da ovaj 'efekt katedrale' potiče kreativnost. Nadalje, mladi poduzetnici će stalno biti okruženi istomišljenicima. Tako se rađaju nove ideje - događa se magija", kaže Darius Žakaitis, jedan od osnivača TechZityja, u razgovoru za DW, dok se jednog četvrtka ujutro šeta kroz veliku prostoriju u zgradi sa staklenom fasadom koja još nije dovršena.

Nekoć ranije je tu bila tekstilna tvornica - sada investitori ulažu 110 milijuna eura u projekt. „Litva nema prirodnih resursa i imamo samo malu populaciju", kaže Žakaitis. „Dakle, moramo biti jako dobri u nečemu. Startup sektor je dobar izbor jer naporno radimo i mnogi od nas dobro govore engleski. Mislim da bi startupovi mogli generirati četvrtinu našeg bruto domaćeg proizvoda do 2030. I da, to je vrlo ambiciozno - zasad taj sektor ima udio od pet posto."

Inspiracija u Londonu

Cilj sektora je replicirati u Litvi priču o uspjehu takozvanih fintech tvrtki. To su tvrtke koje nude financijske usluge i proizvode koristeći modernu tehnologiju. Prema Litvanskoj središnjoj banci, koja ujedno funkcionira i kao financijski regulator, baltička zemlja je do sada izdala najveći broj fintech licenci u EU-u.

Prije deset godina, Litva je svjesno donijela odluku da se usredotoči na ovaj sektor, prisjeća se Marius Jurgilas, tadašnji član Upravnog odbora nacionalne središnje banke. „2015. godine bili smo u Londonu s delegacijom, uključujući i ljude iz Ministarstva financija, i čuli tadašnjeg britanskog premijera Davida Camerona kako u svom govoru kaže da želi transformirati Veliku Britaniju u globalno fintech središte", prisjetio se Jurgilas u intervjuu za DW.

„Pogledali smo se i zapitali se: što to oni imaju što mi nemamo?" Tim je zatim razvio vlastitu fintech strategiju za Litvu, koju je vlada odobrila. „Kreirali smo financijski pristupnik u Središnjoj banci za nebankarske tvrtke, omogućujući im tako povezivanje s bankarskim sustavom. Također smo stvorili posebnu licencu koja fintech tvrtkama omogućuje da im je potreban samo milijun eura početnog kapitala umjesto pet milijuna", objašnjava Jurgilas, koji je u međuvremenu osnovao vlastitu fintech tvrtku Axiology. Cilj je raditi na infrastrukturi tržišta kapitala na europskoj razini.

Röntgen, platforma za crowdfunding ulaganja u nekretnine, bila je jedna od prvih fintech tvrtki koja se pridružila ovom trendu 2017. godine. Osnivač Martynas Stankevičius objašnjava da je već tada jasne (pred)uvjete poslovanja smatrao posebnom prednošću Litve, kao i činjenicu da je to mala zemlja.

„Ovdje imamo izravan pristup središnjoj banci i ministarstvima", rekao je Stankevičius za DW. „To vam omogućuje brzu implementaciju inovativnih poslovnih ideja. Ako naiđete na probleme, što je neizbježno, možete brzo pitati regulatora koji im je pristup prihvatljiv bez zaustavljanja inovacijskog procesa." Tvrtka sa sjedištem u Vilniusu danas ima 17 zaposlenika i godišnji promet od dva milijuna eura.

Wirecard kao upozorenje

Do kraja 2024. godine Litva je licencirala 282 fintech tvrtke. Međutim, početni entuzijazam je donekle splasnuo. Novi zahtjevi sada se detaljnije pregledavaju, prema riječima Lukasa Jakubonisa, glavnog direktora za razvoj poslovanja Središnje banke. „Skandal s korupcijom kod pružatelju financijskih usluga Wirecard bio je poput poziva na buđenje - shvatili smo da sa svakom licencom dodajemo nove rizike. Zato smo sada posebno strogi kada je u pitanju kršenja propisa, također i u borbi protiv pranja novca", naglasio je Jakubonis za DW. Njemački pružatelj financijskih usluga Wirecard podnio je zahtjev za stečajnim postupkom 2020. godine nakon što su otkrivene koruptivne prakse i „friziranje" poslovnih podataka.

Ovaj povećani oprez nije obeshrabrio Indre Dargyte. Iako je na licencu morala čekati devet mjeseci - umjesto do šest mjeseci kao na početku litavskog fintech procvata. Prošle godine pokrenula je svoj startup, Bemybond, također platformu za crowdfunding. Za Dargyte, Litva je dugo imala neospornu prednost u fintech pitanjima. „Kao novajlija, potrebna vam je velika podrška jer sve radite prvi put", rekla je za DW. „Vrlo je zgodno biti okružen tolikim fintech stručnjacima koji su već sve to prošli."

To također dovodi do bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, dodaje Agne Selemonaite. To je i razlog zašto se vratila u domovinu nakon 15 godina u Velikoj Britaniji, Švedskoj i Kini. Selemonaite je članica upravnog odbora fintech tvrtke Payhawk za upravljanje izdacima, sa sjedištem u Bugarskoj, te s dodatnom licencom u Litvi. „Dolazak ovamo također ima smisla jer još uvijek postoji veliki bazen talenata na koji se fintech tvrtke mogu osloniti", rekla je za DW.

Glad za inovacijama

No, litavski startupovi imaju i jedan problem: rast. Zasad u zemlji postoje samo tri takozvana jednoroga - izraz za startupove vrijedne preko milijardu dolara. „Pristup privatnom i javnom kapitalu problem je za mlade tvrtke koje traže globalni rast. Osim toga, vlada je ove godine povećala porez na dohodak poduzeća i fizičkih osoba", rekao je za DW Martynas Gruodis, politički analitičar u litavskom Institutu za slobodno tržište u Vilniusu. „Vlada bi također trebala više ulagati u specifičnu obuku i dodatne kvalifikacije, jer postoji sve veća potreba za kvalificiranim osobljem - uključujući i obrambeni sektor, koji nudi priliku startupovima."

Jedna od uspješnih priča Litve je startup Vinted, trgovac rabljenom odjećom. Osnovan 2008. godine od strane dvojice Litavaca, postao je prvi jednorog u zemlji 2019. godine. Prošle godine ostvario je promet od 813 milijuna eura, sada ima više od 2000 zaposlenika i brojne filijale diljem Europe. Za potpredsjednika Vinteda, Modestasa Tursu, Litva i dalje nudi iznimne uvjete za inovativne tvrtke.

„Mi smo relativno nova zemlja koja je stekla neovisnost i prešla na tržišno gospodarstvo tek 1990. godine nakon pada Sovjetskog Saveza", naglasio je u intervjuu za DW. „Morali smo graditi tvrtke od nule. Zato postoji glad za stvaranjem, inovacijama i nevjerojatna sposobnost prilagodbe novim tehnologijama." Vinted radi na idućim inovacijama. Trenutno je u procesu izgradnje vlastitog internog sustava plaćanja: Vinted Pay. Fintech, naravno.