Europska središnja banka postaje tajna vlada?

Europska središnja banka (ECB) svojim utjecajem na financijska tržišta u Europi sve više zauzima prostor namijenjen politici, piše u srijedu njemački dnevnik Sueddeutsche Zeitung, tvrdeći kako je ECB već sada neka vrsta "popratne vlade".

Predsjednik ECB-a Mario Draghi ne podnosi sporost političara i želi spasiti euro-zonu tiskanjem novca, a njegova moć sve više raste, tvrdi Sueddeutsche.

List podsjeća da će Draghi u četvrtak 6. rujna na sjednici vijeća ECB-a predočiti koncept za spas euro zone, među kojima bi mogla biti kupnja obveznica za potporu posrnulim gospodarstvoma, što bi dovelo do smanjenja kamatnih stopa za Italiju i Španjolsku.

ECB može tiskati novac, što ga dovodi u posebno zanimljiv položaj naspram drugim čimbenicima u Europi.

"Već sada ECB vrijedi kao europska dodatna vlada, jedina koja ima novac", zaključuje list.

Draghi, Talijan s iskustvom investicijskog bankara, proljetos je zatražio od političara viziju za spas eura. Time je međutim izazvao otpor njemačke središnje banke, čiji mu predstavnici predbacuju da se zahtjevom za stvaranjem bankovne unije umiješao u europsku politiku.

Draghi sjedi za zajedničkim stolom s onima koji odlučuju u Europi, upozorava list, koji tvrdi da je Draghijev cilj ostati na čelu ECB-a i useliti u novi poslovni toranj te institucije što se gradi u Frankfurtu, kao predvodnik svih 17 članica euro zone.

Sueddeutsche tvrdi da je ECB u posljednje vrijeme dosljedno širio svoj utjecaj, što je vidljivo i u činjenici da njegovi predstavnici zajedno s Europskom komisijom i Međunarodnim monetarnim fondom čine trojku koja nadzire gospodarsku politiku Portugala, Irske i Grčke i odlučuje o tome hoće li te zemlje dobiti dodatnu pomoć iz Europskog fonda za spas eura.

Guverner njemačke Bundesbanke Jens Weidmann nedavno je upozorio da ta politika smanjenja kamata njega podsjeća na "financiranje države uz pomoć tiskare novca".

ECB potpuno kontrolira bankarski sustav u Europi, bez njegove pomoći mnoge bi banke propale. Prema planovima Europske komisije, ECB bi ubuduće trebao nadzirati banke, što je do sada bilo u nadležnosti ministarstava financija.

"Nadzor funkcionira bolje kad je politički neovisan", izjavio je za Sueddeutsche ekonomist Christoph Kaserer, koji međutim upozorava i na istodobnu opasnost od političkog utjecaja na banke u tome slučaju, mimo uhodanih političkih institucija.

"Što više moći dobije ECB, to će veća biti napast političkog utjecaja, vjerojatno putem odabira personala", rekao je Kaserer.

Draghi trenutačno uvjetuje kupovinu obveznica gospodarstvima u krizi njihovim ispunjenjem političkih zahtjeva.

"Nitko ne zna, koja bi visina kamata trebala biti pravična za Italiju. Osim toga, ako središnja banka određuje fiksnu tržišnu kamatu za države, to miriše na plansko gospodarstvo", piše list.

Njemačka Bundesbank oštro se protivi kupovini obveznica, a list čak tvrdi da u tom slučaju njezin guverner Weidmann prijeti ostavkom. Najavljene intervencije ECB-a izazivaju zabrinutost i među njemačkim građanima, a njemački ustavni sud trebao bi 12. rujna odlučiti i o ustavnosti Europskog fonda za spas eura.

Stručnjaci upozoravaju da bi ECB mogao prigrabiti ovlasti vlade, čime bi tako banka mogla donositi političke odluke umjesto da to čine građani preko svojih izabranih predstavnika.

"U vijeću ECB-a sjedi šest ravnatelja i 17 predsjednika nacionalnih središnjih banaka", podsjeća list, napominjući da nije riječ o izabranim predstavnicima naroda, ali oni unatoč tome odlučuju o poreznim novcima.

"ECB prijeti da zaobiđe pravo parlamenata da odlučuju o proračunu", izjavio je za Sueddeutsche ekonomist iz Oxforda Clemens Fuest.