EU - nova zaduženja ili ne
Ministri financija EU-a ovog petka će raspravljati o budućoj strategiji: kako se nositi s državnim dugom, ali i kako Njemačku izvući iz recesije? Očekuju se mukotrpni pregovori.
Španjolska, kao trenutna predsjednica Vijeća Europske unije, pozvala je ministre financija zemalja EU-a u Santiago de Compostelu. "Jasne misli, poniznost i prosvjetljenje", komentirao je jedan španjolski EU diplomat aludirajući na činjenicu da je Santiago de Compostela jedno od najvažnijih hodočasničkih odredišta i cilj Puta Sv. Jakova. Katedrala ovoga grada nalazi se i na španjolskim kovanicama eura.
Preoblikovati pravila
Španjolska ministrica gospodarstva Nadja Calvino, domaćica susreta, je odlučila započeti ozbiljnu raspravu o reformiranim pravilima zaduživanja unutar EU-a. Vrijeme istječe jer rješenje bi zapravo trebalo biti na stolu do kraja godine.
No, to će biti teško, kažu mnogi ekonomisti, jer su ideje južnih i sjevernih zemalja EU-a, onih koje su sklonije zaduživanju i onih koje su sklonije štedjeti, vrlo udaljene jedne od drugih. Povjerenik EU-a za gospodarska pitanja Paolo Gentiloni rekao je u ponedjeljak u Bruxellesu da se "Pakt o stabilnosti i rastu" mora ponovno primijeniti sljedeće godine.
Pakt, koji postavlja tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) kao gornju granicu za novo zaduženje, suspendiran je 2020. godine zbog korona krize. Suspenzija je tri puta produživana, posljednji put zbog ruskog napada na Ukrajinu. Državni dug naglo je porastao u mnogim zemljama EU-a. U prosjeku on sada iznosi 90 posto BDP-a, a zapravo je dopušteno samo 60 posto.
Stotine milijardi za isplate odšteta, subvencije i kupnju oružja su financirane novim zaduživanjem, uključujući i Njemačku. Povjerenik EU-a Gentiloni zahtijeva da se tome odmah mora stati na kraj. "Naša zadaća sada nije raditi na daljnjem produljenju suspenzije, nego je zadaća dogovoriti fiskalna pravila do kraja godine", upozorava Gentiloni.
Njemačka skeptična
Europska komisija predložila je da se ciljevi Pakta o stabilnosti, koji je namijenjen osiguranju stabilnosti zajedničke valute eura, ostave netaknuti, odnosno maksimalno tri posto BDP-a kao novi dug i 60 posto kao ukupni dug. Međutim, državama članicama treba, kako se navodi, dati više vremena za smanjenje duga i više im ne treba prijetiti oštrim kaznama ako skrenu s dobrog puta fiskalne politike. Osim toga, održivost duga trebala bi ocjenjivati Europska komisija u svakom pojedinačnom slučaju.
Neke zemlje, poput Italije ili Francuske, traže da se dugovi preuzeti za ulaganje u zelene, dalekovidne projekte oduzmu od iznosa ukupnog državnog duga.
Njemački ministar financija Christian Lindner dosad je bio oprezan s komentarima. On smatra da to što nema jasnih općih smjernica, nego Europska komisija i zadužene zemlje pregovaraju pojedinačno, nije ispravna strategija.
U tomu je dobio potporu Saveznog njemačkog ureda za reviziju, koji je u izvješću utvrdio da su predložena nova pravila o dugu neadekvatna. "Reforma fiskalnih pravila EU-a neće osigurati održivost javnih financija u Europskoj uniji. Ne postoje obvezujući zahtjevi koji osiguravaju brzo i održivo smanjenje prekomjernog duga", napisali su revizori u izvješću za Bundestag u lipnju.
Guntram Wolff, ekonomist i voditelj Njemačkog društva za vanjsku politiku, godinama promatra i savjetuje Vijeće ministara financija EU-a. On pretpostavlja da su sve države shvatile da stari, kruti pakt stabilnosti više ne odgovara vremenu. No, još uvijek je kontroverzno gdje bi točno trebala ići nova ograničenja. "Naravno, ministri sada moraju biti vrlo konkretni i vrlo konkretno popraviti analizu održivosti, s konkretnim brojevima", rekao je Wolff. "To će i dalje biti teški pregovori, ali ne mogu zamisliti povratak na stari pakt."
Povratak na stari pakt, koji odbijaju prije svega južne zemlje EU-a, dogodio bi se gotovo automatski kada mu krajem godine istekne zakonska suspenzija. Savezni ministar financija Christian Lindner iznova je ponavljao ovu prijetnju kako bi povećao pritisak na pregovaračke partnere.
Njemačko gospodarstvo se smanjuje, EU zabrinut
No Njemačka nije trenutno u situaciji da u krugu ministara financija u Santiagu de Composteli dijeli kritike, primjećuju neki dužnosnici EU-a u Bruxellesu. Jer njemačko gospodarstvo je trenutačno kočnica Europi.
Početkom tjedna europski povjerenik Gentiloni potvrdio je da je Njemačka u njegovoj jesenskoj prognozi pri dnu ljestvice u Europi. "Njemačko gospodarstvo trenutno doživljava blagi negativni rast. Tako će ostati i ove godine. Znamo da bi veća privatna potrošnja mogla poboljšati situaciju. Međutim, strukturni problemi ne mogu se riješiti u roku od nekoliko tjedana."
Naravno, loša situacija u Njemačkoj, kao najvećem gospodarstvu u Europi, ima utjecaja i na sve druge zemlje, rekao je Gentiloni, posebno na one koje, poput Italije, puno izvoze u Njemačku.
Njemačka nije više „europski bolesnik", ali...
Ekonomist Guntram Wolff u Njemačkoj vidi čitav niz strukturnih problema: previsoke cijene energije, nedostatak kvalificiranih radnika i pretjeranu birokraciju. Istodobno bi ministru financija Lindneru dobro došlo da konsolidira savezni proračun. U konačnici, to je dobro i za eurozonu. Sada sve ovisi o tome koliko brzo bi to Njemačka bila u stanju učiniti. No štednja bi mogla dodatno pogoršati recesiju. „S druge strane pojačana potrošnja i ulaganje mogli bi potaknuti inflaciju, koja je još uvijek previsoka", rekao je Wolff.
U međuvremenu, imidž Njemačke kao "bolesnika Europe" ponovno se širi uoči sastanka ministara financija u Santiagu de Composteli. Guntram Wolff smatra da je to danas pretjerano. "Njemačka je definitivno netko s problemima. Ona možda nije jako bolesna, ali ima nekoliko problema. No sigurno nije bolesnik kao što je bila u Schröderovo vrijeme", kaže ekonomist i time aludira na vrijeme od prije dvadeset godina, kada je na vlasti bio kancelar Gerhard Schröder, a gospodarsku krizu pratila je masovna nezaposlenost s odgovarajućim visokim troškovima za sustave socijalne sigurnosti. Tada je europski (prije svega britanski) tisak Njemačku nazvao „bolesnikom Europe".
Francuska za zajednička ulaganja
Tijekom ovotjednog posjeta Berlinu, francuski ministar financija Bruno Le Maire pozvao je na zajedničku strategiju rasta između Francuske i Njemačke.
U Santiagu Njemačka i Francuska žele što je moguće više zastupati jedinstven stav, čak i ako se njihovi stavovi o mnogim pitanjima razlikuju, smatraju diplomati EU-a. Le Maire to kaže ovako: "Ako Njemačkoj ide dobro, i Francuskoj ide dobro - i obrnuto."
Novi komentar