Duhovi Hladnog rata na Balkanu

Zapad je proteklih godina šutke prelazio preko jačanja ruskog utjecaja na zapadnom Balkanu, posebno u BiH. Taj se utjecaj ogledao kako na ekonomskom, tako i političkom planu. Ruska stajališta u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira proteklih su godina često bila suprotna stajalištima ostalih članica Vijeća, odnosno Kontakt grupe, a čelnici Europske unije (EU) nisu se naročito obazirali na opstrukcije bosanskohercegovačkih političara koji uživaju podršku Ruske Federacije.

Zapad se, prema tvrdnjama pojedinih bh. analitičara, "probudio" tek nakon što se Rusija u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) otvoreno suprotstavila euroatlantskim procesima u BiH. Kriza u Ukrajini i novi odnosi između Zapada i Rusije probudili su duhove Hladnog rata i na Balkanu, gdje su dvije strane intenzivirale borbu za što bolju geostratešku poziciju.

Politički analitičar Zekerijah Smajić kaže da sam geopolitički položaj Rusije, njezin konstantni ekonomski rast od 1999. godine te politička i pravoslavna povijest geostrateškog nasljednika bivšeg Sovjetskog Saveza, određuju rusku poziciju kako na globalnoj pozornici, tako i na Balkanu.

"Biti veliki na međunarodnoj sceni podrazumijeva obvezu djelovanja i na kriznim područjima kao što je prostor bivše Jugoslavije. Pitanje je samo je li to djelovanje konstruktivno ili destruktivno", kaže Smajić Za Deutsche Welle. On tvrdi da se Rusija u gospodarskom zamahu i s Vladimirom Putinom na čelu odlučila i za redefiniciju svoje međunarodne politike, koja je za vrijeme Borisa Jeljcina bila "nedosljedna, kratkovida, vrlo često i karikaturalna". Smajić je uvjeren da je EU nakon proglašenja neovisnosti Krima uvela nepromišljene i po Europsku uniju štetne sankcije protiv Rusije.

Rusija iskoristila pogrešan pristup EU-a balkanskim državama?

Zekerijah Smajić smatra da je zaokret EU-a prema BiH još uvijek primarno-retoričke naravi, koji se u posljednje vrijeme pogrešno konotira kroz "Njemačko-britansku inicijativu". "Zašto pogrešno? Vijeće EU-a je pola godine prije ove Inicijative utvrdilo novi strateški pristup prema BiH koji je u veljači ove godine jednoglasno usvojen, nakon što je propalo četverogodišnje nepotrebno i strateški potpuno pogrešno inzistiranje na presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić-Finci.

Tada su prvi put nakon završetka rata u prvi plan djelovanja EU-a postavljeni gospodarstvo i socijalna pravda te dva dosadašnja vrlo važna poglavlja za svaku zemlju u tranziciji, a to su vladavina zakona i funkcionalnost države. Tada usvojeni "Novi pristup EU-a prema BiH" inicirali su prvo ministri vanjskih poslova Njemačke i Austrije, zatim Švedska i na koncu Hrvatska i Slovenija. Njemačka i Velika Britanija su, dakle, samo reaktivirale novi pristup iz veljače, dajući mu dugo priželjkivanu konkretizaciju", kaže Smajić.

"Rusija nije BiH 'izabrala' za dnevnopolitička potkusurivanja s EU-om, već je kao superiorna velesila iskoristila priliku da pokaže godinama inferiornoj Europskoj uniji da se, zbog vlastitih problema i drugih globalnih prioriteta, Bosnom i Hercegovinom bavila površno i pogrešno. Dok je EU dva desetljeća ulagao u državne institucije, u parazitozno civilno društvo, vrlo skromnu infrastrukturu i more drugih pogrešnih investicija, ruski kapitalci, koordinirani iz Kremlja, ulagali su u ekonomski strateške sektore kao što su Rafinerija u Brodu, bivši lanac OMV, Bosnalijek itd. Nisam siguran da su i dan-danas čelnici EU-a u Sarajevu i Bruxellesu shvatili da krivica nije do vrlo ambiciozne ruske politike, koja ima viziju i strategiju ekonomskog 'osvajanja', već do službenog Bruxellesa koji se godinama bavio pogrešnim prioritetima i pogrešnim igračima na našoj političkoj sceni", kaže Smajić.

Tradicionalne veze Rusije i Balkana

"Zapadni Balkan je prostor u kojem se nalaze države koje još nisu postale članice NATO-a, a ni EU-a. Istovremeno, obilježen je mnogim tradicionalnim vezama s Rusijom poput pravoslavnih, panslavenskih ili odnosima iz vremena socijalizma, pretežno ekonomskim. Činjenica je da su zemlje koje još nisu postale dio euroatlantskih integracija usmjerile Rusiju k realizaciji svoje snažne nazočnosti i utjecaja u tom geopolitičkom prostoru.

Taj utjecaj zasnovan je na pojačanoj ulozi ekonomske nazočnosti Rusije, prije svega u energetskom sektoru, djelomično i u drugim gospodarskim granama. S druge strane, potreba za novcem koji je odmah bio na raspolaganju i novim radnim mjestima omogućila je Rusiji i njenim predstavnicima da utječu na ekonomiju, a potom i na politička kretanja. Uz potrebu za kapitalom, tradicionalna naklonost lokalnih političkih čimbenika bila je dobra osnova za privatizaciju i investicije u balkanskom prostoru, a Rusija nastoji da to što učinkovitije iskoristi", kaže Šolaja.

Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja podsjeća da su Rusija i Zapadni Balkan "nedovršena priča" i da Sjedinjene Američke Države i EU "ne žele jaku Rusiju" i ruski utjecaj na Balkanu. "Jasno je i da je razdoblje post-hladnoratovske suradnje i usklađenosti Rusije i njihovih vanjskih politika prošao. Rusija je u velikoj mjeri oporavljena zahvaljujući ogromnoj sirovinskoj bazi i cijenama sirovina na svjetskom tržištu. Ekonomska pozicija traži i svoj politički izraz i zato je Rusija sve prisutnija u europskoj politici, ali i isto tako i širom svijeta", kaže Šolaja u komentaru za Deutsche Welle.

Ruske investicije i europska uvjetovanja

On podsjeća da je i europski pristup državama zapadnog Balkana doprinio jačanju ruskog utjecaja u regiji. "Standard euroatlantskih integracija da ulaganja počinju cvjetati tek kad neka zemlja uđe u NATO, otvorila je znatan manevarski prostor Rusiji. Ova regija je gladna novca i investicija i Rusija je toga svjesna. Ona vješto investira, daje kredite i sve ide brže nego što NATO i drugi zapadni subjekti trenutno mogu odgovoriti. Činjenica je i da je Rusija pojačala akcije vanjske politike u raznim dijelovima svijeta. Rusija se vraća i kao čimbenik vojne industrije, vojnog povezivanja s drugim zemljama. Partnerstvo sa balkanskim državama joj je vrlo važno. U širem smislu, Balkan je čak i predvorje europskih politika i zato mnoge europske države naglašavaju te svoje razlike u odnosu na Rusiju. Ovdašnje male države i dalje se oslanjaju na neku od velikih sila i nema sumnje da će neke od njih iskoristiti jačanje ruskog utjecaja", kaže Šolaja.