Društvene mreže kao izvor svih loših stvari

U posljednjih petnaestak godina društvene mreže postale su neizostavan dio svakodnevice. Gotovo da nema osobe koja ne koristi barem jednu platformu za komunikaciju, informiranje ili zabavu. Međutim, unatoč prividnim prednostima, sve je više argumenata koji potvrđuju da su društvene mreže izvor brojnih, ako ne i svih, loših stvari u suvremenom društvu.

Prije svega, društvene mreže duboko utječu na mentalno zdravlje. Brojna istraživanja pokazuju da pretjerano korištenje vodi do anksioznosti, depresije i osjećaja izolacije. Korisnici se uspoređuju s idealiziranim prikazima života drugih ljudi, što stvara lažna očekivanja i osjećaj vlastite nedostatnosti. Umjesto da se gradi samopouzdanje i realna slika o sebi, društvene mreže potiču konstantnu potragu za lajkovima i vanjskim odobravanjem.

Drugi problem je širenje dezinformacija. Nikada u povijesti lažne vijesti nisu imale tako brz i širok doseg. Na društvenim mrežama svatko može objaviti bilo kakvu tvrdnju, a ona se u kratkom vremenu može proširiti milijunima ljudi. Posljedice su ozbiljne: od političke manipulacije i destabilizacije društava, do opasnih zdravstvenih zabluda, poput onih povezanih s cjepivima ili „čudotvornim" lijekovima.

Osim toga, društvene mreže potiču površne i fragmentirane oblike komunikacije. Umjesto dubokih razgovora i stvarnih odnosa, sve se svodi na kratke poruke, emotikone i objave koje rijetko otkrivaju stvarnu složenost ljudskog iskustva. Prijateljstva se svode na digitalne kontakte, dok se u stvarnosti sve više gubi osjećaj zajedništva i empatije.

Treba spomenuti i gubitak privatnosti. Svaka fotografija, svaka lokacija i svaka objava postaju dio ogromnih baza podataka koje koriste korporacije za ciljani marketing i politički utjecaj. Korisnici često nisu ni svjesni koliko informacija dobrovoljno predaju u ruke sustava koji ih promatra, analizira i usmjerava.

Posebno zabrinjava i utjecaj društvenih mreža na mlađe generacije. Djeca i adolescenti, koji još uvijek razvijaju kritičko mišljenje i identitet, posebno su osjetljivi na pritiske internetskog okruženja. Ovisnost o ekranima, cyberbullying i gubitak koncentracije samo su neki od problema koji obilježavaju njihovo odrastanje.

Na kraju, ne smije se zaboraviti ni šira društvena dimenzija. Društvene mreže fragmentiraju javnost u tzv. „echo chambere", gdje ljudi čuju samo mišljenja slična vlastitima. Time se potiče polarizacija, netrpeljivost i sukobi, dok se istovremeno slabi sposobnost društva da vodi argumentirane i konstruktivne rasprave.

Sve navedeno vodi do jednostavnog zaključka: društvene mreže, iako su nastale s idejom povezivanja ljudi, zapravo su postale izvor mnogih problema - od individualnih psiholoških poteškoća, preko društvenih podjela, do globalnih dezinformacija. Umjesto da spajaju, one razdvajaju; umjesto da oslobađaju, one zarobljavaju.