Dramska djela Gorana Stefanovskog prvi put u hrvatskom prijevodu

Uz posebnost tematskog određenja, pulski sajam svoju punu izražajnost ostvaruje već niz godina u regionalnom programu, ugošćujući autorice i autore iz susjednih nam zemalja, predstavljajući na taj način književnost i kulturni milje određenoga grada, područja ili cijele države. Ovogodišnji regionalni program predstavit će suvremenu makedonsku književnu riječ i društvenu složenost države koja se, iz hrvatske perspektive gledano, tiho i sama nosi sa svojim višeslojnostima: od višejezičnosti, preko etničkog šarenila, do neugodnih susjeda. U Puli će tako od 29. studenog do 9. prosinca 2018. profilacija pisane riječ i kritičko mišljenje u potpunosti stajati na postulatima tematske odrednice Sloboda, koja će se specifično iščitavati, ogledati te prožimati i u regionalnom programu Makedonija čita.

Odisej i druge drame - pulska premijera

Program predvodi Goran Stefanovski, dramski pisac svjetskoga glasa čije se drame izvode na pozornicama diljem svijeta, a čije će se gostovanje na pulskom sajmu knjiga zasigurno pamtiti po premijernom predstavljanju njegove knjige Odisej i druge drame koja je, tiskana u Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi povodom gostovanja Makedonije u Istri, ujedno i prvi hrvatski prijevod ovog iznimnog autora uopće.

S mlađim bratom, glazbenikom Vlatkom, Goran pripada prvom makedonskom kulturnom naraštaju formiranom u društvenim uvjetima emancipirane nacije, generaciji koja se na solidnim stečevinama institucijske i kreativne zalihe iz herojskog razdoblja modernizacije odlično snalazi u opkoračivanju poetoloških i drugih granica.

Utemeljitelj je scenarističkog odsjeka u Skoplju, a pisanje scenarija danas predaje na akademiji u Canterburyju u Velikoj Britaniji. Sa svojim je Odisejem (2012) krenuo „natrag" iz Istre, s Brijuna, preplećući u njemu Homerov ep, raspad Jugoslavije i temu starenja.

Čitati Makedoniju

Makedonski su umjetnice i umjetnici sami, mimo svakog državnog aparata, umjesto bivšejugoslavenskog, za svoj prostor djelovanja odabrali onaj europski, u nekim slučajevima i američki. I upravo ta nova, suvremena, međunarodno prepoznata Makedonija dolazi Puli otkriti živu, dinamičnu intelektualnu i umjetničku scenu koja se može pohvaliti s:

propulzivnim glasom mlađe generacije, naširoko prevođenom spisateljicom i prevoditeljicom - Rumenom Bužarovskom; višestruko nagrađivanom pjesnikinjom i prozaisticom, čiji je roman Rezervni život ovjekovječen Nagradom za književnost Europske unije - Lidijom Dimkovskom; piscem, prevoditeljem, kritičarem, istaknutim predstavnikom nezavisne makedonske i regionalne kulturne scene, bivšim ministrom kulture u makedonskoj vladi - Robertom Alagjozovskim; autoricom više od 200 stručnih i znanstvenih članaka te šest knjiga u kojima se bavi književnom kritikom, teorijom kulture i rodnim studijama - Elizabetom Šelevom; skopljanskim kulturologom i aktivistom usmjerenim na radikalne prakse u umjetnosti i društvu - Artanom Sadikuom; romanopiscem, književnim kritičarem, urednikom i prevoditeljem koji, uz ostale, Miljenka Jergovića prevodi na makedonski - Vladimirom Jankovskim; pjesnikom i esejistom zaslužnim za opsežnu studiju o Albanskom rock 'n' rollu - Lulzimom Hazirijem.

Poetsko-glazbeni performans Čekamo vjetar  

Za ovu prigodu posebno oblikovan program Čekamo vjetar spojit će na tren senzibilitete dvaju umjetnika u jedinstvenu scensku izvedbu. Dario Marušić - istarski glazbenik i etnomuzikolog, dobitnik Diskografske nagrade Porin u kategoriji najbolji album etno glazbe, u poetsko-glazbenom performansu interpretirat će poeziju jedanog od najistaknutijih makedonskih suvremenih pjesnika Nikole Madžirova - čije su stihove uglazbili Oliver Lake, američki jazz glazbenik, suradnik i aranžer Björk i Lou Reeda, te Angelo Inglese, talijanski kompozitor klasične glazbe.

Ostvarivanje ovog programa potpomoglo je Ministarstvo kulture Republike Makedonije, a glavni mu je programski selektor, ujedno i voditelj promocija - Emir Imamović Pirke, koji kaže: 'Čitao sam' se na makedonskom jeziku kaže 'čitame'. Čitati Makedoniju znači u isto vrijeme čitati i sebe, ne da bi se podsjetilo na narcizme malih razlika, već na vrijednosti velikih sličnosti, da bi se, na kraju, naučilo nešto o zemlji koja jeste, kako u nas pišu novine, gurmanski raj dobrodušnih domaćina, koja ima 280 sunčanih dana u godini i u kojoj, o čemu se ne piše, ali to svjedoče pulski gosti i gošće, golemi nacionalistički kič nije zasjenio vrhunsku umjetnost.