Među kardinalima uvelike dominiraju Europljani

Poznavatelji Katoličke crkve već godinama govore o trendu ka svjetskoj crkvi. Obrazlažu to činjenicom da sve više raste broj katolika u Južnoj Americi, dok njihov broj u Europi opada. Ali, to se ne odražava u krugu kardinala. Danas (18.2.) se u Vatikanu održava svečano primanje novih kardinala.

Kardinali su ne samo najviši dužnosnici Katoličke crkve nakon pape nego i papini najvažniji suradnici. Osim toga iz njihovog kruga se bira poglavar Katoličke crkve. Benedikt XVI će danas primiti 22 biskupa u zbor kardinala. Četvorica od njih su stariji od 80 godina i ne mogu sudjelovati u izboru pape.

Europska dominacija

Udio Europljana u zboru kardinala koji mogu birati papu bit će sad još veći. Naime, od 125 kardinala mlađih od 80 godina 67 ih je iz Europe. Gotovo svaki četvrti je Talijan. Brojni stručnjaci su računali da će tradicionalno veliki udio Talijana u kardinalskom zboru i vatikanskoj upravi biti smanjen. Ali, očito se dogodilo suprotno.

Iako kardinalski zbor nije reprezentativna ustanova, njegov sastav ne odražava ni približno razvitak katoličanstva u svijetu posljednjih desetljeća. Trenutno samo četvrtina katolika u svijetu živi u Europi. Polovica ih je iz Sjeverne i Južne Amerike, većinom iz Južne. Gotovo polovica od oko milijardu i 200 milijuna katolika u svijetu govori španjolski ili portugalski.

Ali, upravo zemlje u kojima katoličanstvo buja jako slabo su zastupljene u krugu kardinala. Brazil će imati šest kardinala mlađih od 80 godina, Meksiko samo četiri. Kad bi se papu sad biralo iz Latinske Amerike bila samo 22 kardinala. Osim toga trojica od njih će ove godine navršiti 80 godina pa ne bi više mogli sudjelovati u izboru pape.

Polovicu imenovao Benedikt XVI

Od Europljana, među kardinalima je nakon Talijana najviše Nijemaca. S dva nova njihov broj se penje na devet. Među njima je i berlinski nadbiskup Rainer Maria Woelki koji je s 55 godina najmlađi kardinal uopće.

Polovicu kardinala koji mogu birati papu imenovao je Benedikt XVI, naime 63 od 125. Istina, nacionalna ili kontinentalna pripadnost kardinala ne govori ništa o mogućem favoritu za iduću konklavu. Jer, kod izbora pape radi se više o teološkim školama i prijateljskim odnosima, ali i o suparništvu rimske kurije s važnim biskupijama i nadbiskupijama u svijetu. Pa ipak, čini se da su slabi izgledi nekoga Južnoamerikanca da u dogledno vrijeme postane Petrov nasljednik.