« Život
objavljeno prije 9 godina i 9 mjeseci
TALK TO ME

Djeca biraju prijatelje koji govore poput njih

Iako se ljudske skupine temelje uglavnom na rasi, dobi i spolu, kad je u pitanju jezik ti parametri padaju u drugi plan

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Shutterstock)
Više o

jezik

,

govor

,

naglasak

,

djeca

Djeca oko sebe okupljaju prijatelje, ne koji im sliče već koji govore slično kao oni, tvrdi jedno istraživanje Sveučilišta Harvard. Iako su brojni psiholozi davno zaključili da i djeca i odrasli stvaraju mreže temeljene uglavnom na rasi, spolu i dobi, rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Social Cognition sugeriraju da ti parametri padaju u drugi plan kad je u pitanju jezik, odnosno govor.

Katherine Kinzel, voditeljica harvardskog istraživanja i razvojna psihologinja pri Sveučilištu Chicago kaže da su govor i jezik nešto čemu se priklanjamo jako rano u razvoju - čak tako rano da novorođene bebe isključivo vole zvuk jezika kojega su slušale još dok su bile u maternici.

Tako su, na primjer, američka djeca imala mogućnost birati između bijele i tamnopute djece koja su govorila francuski, engleski s francuskim naglaskom i američki engleski. Skupina bijele 5-godišnje američke djece koja je sudjelovala u eksperimentu isključivo je birala prijatelje među djecom koja su govorila američki engleski., bez obzira na rasu.

Kinzler je još prije obavila istraživanje kojim je pokazala da 5-mjesečne bebe također pokazuju sklonost k materinjem jeziku što naglašava samu ulogu jezika kao "kritičnog identifikatora društvenog identiteta i pripadnosti skupini". Kinzer je rekla za Discovery News kako je u starijoj dobi iznimno teško svladati strani jezik pa je zato način na koji netko govori zaista dobar pokazatelj odakle je, tko je i što. Psihologinja smatra da je ova naizgled urođena sklonost prema materinjem jeziku i govoru pomagala prvim ljudima da se na neki način prepoznaju u slučaju da se sretnu i s drugim ljudima drugih rasa tijekom migracija. U današnjem društvu, ta činjenica može pak imati negativne posljedice za strane govornike.

Iako su izvrsni poznavatelji određenog jezika, govornici koji imaju strani naglasak često su diskriminirani i u školama i na sudovima i na poslu, kaže Agata Gluszek, doktorandica pri Sveučilištu Yale dodavši da će stranci uvijek biti stigmatizirani od strane, na primjer, Amerikanaca.

Kinzlerino istraživanje, s druge strane, više je usmjereno na razumijevanje jezika, a ne na sociološke posljedice. Nju zanima koji su to jedva primjetni društveni tragovi koje djeca s lakoćom detektiraju u izgovorima te kako se ti instinkti razvijaju tijekom vremena.

 „Djeca možda imaju teoriju o jeziku koje je drugačija nego kod odraslih na način da misle kako se materinji jezik usvaja prilikom rođenja i ostaje stabilan tijekom života. Zato sada istražujemo vide li djeca jezik kao nešto biološko i urođeno, a ne uvjetovano okolinom", kaže Kinzler.

17.03.2010. 11:28:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh