Čokolada nas čini lijepima, pametnima i zdravima

Koja zemlja Vam pada na pamet kad pomislite na čokoladu? Švicarska! A koja kad pomislite na Nobelovu nagradu? Švedska! Upravo u te dvije zemlje se jede puno čokolade i upravo iz tih dviju zemalja dolazi najviše dobitnika Nobelove nagrade. Franz Messerli iz New Yorka je došao do zaključka da su te dvije stvari povezane jedna s drugom. Njegova studija je objavljena čak u renomiranom magazinu New England Journal of Medicine.

Koliko se može vjerovati Messerlijevom istraživanju?

Gospodin Messerli je uz veliki trud izradio jednu kompliciranu tablicu pomoću koje se prikazuje veza između konzumiranja čokolade po glavi stanovnika neke zemlje i broja dobitnika Nobelove nagrade koji iz nje potječu. Na prvom mjestu njegove tablice se nalazi - kao što možda pretpostavljate - Švicarska. U toj zemlji potrošnja čokolade po glavi stanovnika godišnje iznosi skoro dvanaest kilograma. Pritom se ta alpska zemlja može pohvaliti da ima 36 dobitnika Nobelove nagrade. Messerli je podatke skupljao i analizirao vrlo brižljivo. Postoji čak i odgovarajuća formula: r=0.791, p<0.0001.

Messerli je u svoje istraživanje uključio 23 zemlje. A jedna od tih zemalja iskače iz formule: Švedska. Svaki stanovnik te zemlje u prosjeku pojede godišnje oko 6,5 kilograma čokolade. Švedska međutim ima 32 dobitnika Nobelove nagrade - previše, ako se uzme u obzir Messerlijeva računica. Jer, prema njegovoj "čokoladnoj statistici" iz te bi skandinavske zemlje trebalo dolaziti tek 14 pametnih dobitnika prestižne znanstvene nagrade. Messerli je zbog tog "izuzetka" odmah imao spremno obrazloženje: Šveđani, tvrdi on, reagiraju vrlo osjetljivo na efekt porasta učinkovitosti uzrokovan konzumacijom čokolade i shodno tome im treba manja količina te poslastice kako bi uspjeli dobiti Nobelovu nagradu.

Druga pretpostavka toga znanstvenika je određena pristranost Odbora za dodjelu Nobelove nagrade čije je sjedište u Švedskoj pa bi, navodi Messerli, tu u igri mogao biti i lokalni patriotizam.

Međutim, Messerlijeva studija se ne može uzeti sasvim ozbiljno, tvrdi Angela Bechthold iz Njemačkog društva za prehranu. "Dakako, postoje znanstvene studije u kojima se utvrdilo da se sastojci čokolade mogu vrlo pozitivno odraziti na mentalnu produktivnost. A to je gospodin Messerli uzeo kao povod za svoju studiju. I on je doista otkrio određene povezanosti. Ali je to i jedno vrlo humoristično istraživanje te se ne može ocijeniti kao znanstvena tvrdnja", navodi Bechthold.

Čokolada usporava starenje

Znanost je čokoladu već odavno otkrila. Provedena su razna istraživanja i postoje brojne itekako ozbiljne studije, na primjer o tome kako čokolada utječe na tjelesne funkcije. Ispitanici su pritom morali pristati na male "ustupke" - na testiranju nisu dobili slatku mliječnu, već tamnu, gorku čokoladu.

Najmanje 70 posto udjela kakaa bi čokolada morala imati kako bi pozitivno djelovala na tijelo. Tajna leži u flavonoidima, koji se nalaze u zrnju kakaa. To su biljni pigmenti koji djeluju protuupalno, reguliraju masnoću u krvi, pomažu u snižavanju kolesterola i krvnog tlaka. Osim toga, usporavaju proces starenja i - a upravo tu Messerli i nije sasvim promašio - poboljšavaju pamćenje i mentalnu produktivnost.

Flavonoidi imaju još više pozitivnih karakteristika, pojašnjava Angela Bechthold. "Oni utječu na imunološki sustav, djeluju pozitivno na stjenke krvnih sudova, jer sprječavaju da oni postanu predebeli. A onda i krv može bolje protjecati kroz krvne sudove." Čokolada, dakle, takoreći sprječava arteriosklerozu - otvrdnuće arterija - i moždani udar.

Dobro raspoloženje uz pomoć čokolade

No, koliko čokolade je čovjeku potrebno da bude sretan? Odgovor glasi: velika količina. Jedna čokolada od 100 grama nije dovoljna.Kad je riječ o uvriježenoj predodžbi da čokolada podiže razinu serotonina (hormona sreće) i širi dobro raspoloženje i sreću, mišljenja su podijeljena. Čokolada je u svakom slučaju zaslužna za glavni element serotonina, a to je aminokiselina L-triptofan.

Čokolada je, međutim, i nešto što se dovodi u vezu s nagrađivanjem. Jer, već mala djeca dobivaju "djelić sreće" kad nešto dobro urade. Dobar i pozitivan osjećaj koji pritom nastaje može se pojasniti neurotransmiterom dopaminom koji je takoreći zaslužan za sustav nagrađivanja u mozgu, a izlučuje se pri užitku.

Čokoladom se možete mazati, ali i kupati se u njoj

Previše "nagrade" međutim može biti ujedno loše za zdravlje - o liniji da i ne govorimo. Pritom je svejedno radi li se o tamnoj čokoladi, mliječnoj ili bijeloj. "Tamna čokolada ima, kao i svaka druga, veliki udio masnoća i šećera. To znači, ako jedemo puno čokolade, unosimo u naše tijelo i puno kalorija, a tako može lakše doći do pretilosti", upozorava nutricionistkinja Bechthold.

No, "čokoladne" tjelesne naslage na stranu, treba spomenuti i da se čokolada može "trošiti" i bez unošenja kalorija. Tu činjenicu je već davno otkrila i vješto iskoristila kozmetička industrija pa se tako često nudi tretman s maskom od čokolade, čokoladna kupka ili čokoladna masaža. A kozmetički saloni nerijetko ističu pozitivne strane čokoladnih kozmetičkih tretmana uz slogane poput: čokolada stvara užitak i radost.