« Svijet
objavljeno prije 1 mjesec i 9 dana
POTEŠKOĆE

Četiri najveća problema Europske unije

Predsjednica Europske komisije ove srijede u Europskom parlamentu govori o stanju EU-a. Problemi su skoro isti kao prošle godine: pandemija, klima, konjunktura i duboki jaz između pojedinih članica

Problemi ne nestaju...
Problemi ne nestaju... (Arhiva)
Više o

Europska unija

,

EU

,

problemi

Eurobarometar, ispitivanje javnog mnijenja koje redovito naručuju europske institucije, dao je jasne rezultate. Za građanke i građane EU-a su najvažnije teme o kojima se Unija treba brinuti zaštita klime, pandemija, zdravstvena zaštita, gospodarska situacija i socijalna nejednakost.

Zato će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu (15.9.) u svom drugom govoru u Europskom parlamentu o stanju EU-a načeti baš te teme, podvući bilancu i najaviti nove korake.

Pandemija

Europa sada ima dovoljno cjepiva protiv COVID-a 19, ali je broj cijepljenih osoba još uvijek premalen. Doduše, dostignut je cilj koji je propagirala Ursula von der Leyen, da se treba cijepiti 70 posto odraslog stanovništva EU-a, ali to nije dovoljno s obzirom na znatno zarazniji delta-soj koronavirusa. Osim toga, broj cijepljenih se od zemlje do zemlje znatno razlikuje: od skoro 90 posto na Malti do 20 posto u Bugarskoj.

Europska komisija mora idućih mjeseci raditi na tome, rekla je europska povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides za DW. Von der Leyen je potaknula osnivanje nove europske institucije HERA, koja bi trebala igrati značajniju ulogu u suzbijanju zaraznih bolesti. Time bi se barem djelomično ograničilo nekoordinirano djelovanje država članica koje su u suzbijanju ove pandemije primjenjivale različite standarde i mjere.

Gospodarstvo

Direktna posljedica pandemije je do sada neviđeni pad gospodarstva, kojem se Ursula von der Leyen želi suprotstaviti isto tako do sada neviđenim programom obnove. Težište gospodarske politike EU-a idućih godina bit će fond za oporavak vrijedan 750 milijardi eura, koji je po prvi put financiran zajedničkim zaduženjem članica Unije.

Budući da većina građana EU-a kaže da je zbog korone pretrpjela ekonomsku štetu, očekivanja od konjunkturnog programa su velika. No taj plan skriva i rizike, jer vodi ka većem zaduženju država članica i rastu inflacije. Već je počela rasprava o tome kako postupati prema sve većim zaduženjima članica.

Klimatske promjene

Novac iz fonda za oporavak Europska komisija najvećim dijelom želi uložiti u „zelene" investicije. EU Green Deal ili Europski zeleni plan ima za cilj da Europa do 2050. godine postane prvi klimatsko neutralni kontinent bez znatnije emisije ugljičnog dioksida.

Taj ambiciozni cilj je progurala Ursula von der Leyen. Sada se radi o tome da se paketom zakona i mjera organiziraju prelazak na obnovljive izvore energije, elektro-mobilnost i moderna digitalna radna mjesta. Još nije jasno koja država članica i koliko štetnih 

Zajedništvo

Sve je više nejedinstva u EU-u. Poljska i Mađarska se sve žešće opiru pokušajima Europske komisije i Suda Europske unije da zaustave razgradnju pravnog poretka u tim zemljama. Shvaćanje europskih vrijednosti i temeljnih prava više nije isto u svim državama članicama. To je posebno vidljivo na primjeru homofobne politike u Poljskoj, Mađarskoj i nekim drugim članicama.

Nije riješeno ni pitanje europske solidarnosti u migracijskoj politici. Raspodjela migranata i tražitelja azila koji bi ubuduće u sve većem broju mogli stizati iz Afganistana izazvala je duboke podjele u društvima država članica. Europska komisija je odustala od svog očekivanja da će se dogovoriti mehanizam za prihvat izbjeglica i sve više se usredotočuje na zatvaranje vanjskih granica i sprečavanje migracija. Još nije poznato koje će nove prijedloge iznijeti Ursula von der Leyen.

Čeka se Njemačka

Ako usporedimo stanje EU-a u ovom rujnu s prvim govorom predsjednice Europske komisije u rujnu prošle godine, onda upada u oči da su teme praktički ostale iste. Problemi su ogromni. Von der Leyen će kao put u bolju budućnost pokušati predstaviti dogovorene ciljeve klimatske politike, fond za oporavak od gospodarskih posljedica pandemije i digitalizaciju gospodarstva.

Nakon govora predsjednice Europske komisije u Europskom parlamentu će se održati rasprava. To je, nakon ljetne stanke, početak političke sezone u Bruxellesu i Strasbourgu.

No konkretni napredak u zakonodavstvu će uslijediti tek kada se u Njemačkoj, najvećoj članici EU-a, nakon izbora 26. rujna formira nova koalicijska vlada.

Piše: Bernd Riegert/DW
15.09.2021. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh