Česi na izborima biraju štednju ili socijalnu državu

Pedeset i pet stranaka, odnosno 5.050 kandidata natječe se za 200 zastupničkih mjesta u donjem domu češkog parlamenta na parlamentarnim izborima u petak i subotu, no očekuje se da će samo njih pet prijeći izborni prag od pet posto potrebnih glasova.

Ankete najveće izglede za pobjedu daju socijaldemokratskoj stranci (ČSSD) koju vodi Jiri Paroubek, premijer 2005. i 2006. godine. ČSSD je pobijedila na pokrajinskim izborima i izborima za gornji dom parlamenta 2008., kritizirajući stroge reformističke mjere štednje koje je vodila tadašnja vlada desnog centra. Paroubek, inače vrlo nepopularan među mladim ljudima, u kampanji je obećao da će pomoći umirovljenicima te očuvati postojeće rodiljne naknade, a kani ponovno uvesti progresivno oporezivanje.

Demokratska građanska stranka (ODS), trebala bi izbiti na drugo mjesto i osvojiti oko 19 posto glasova, prema predizbornim ispitivanjima. Vodeća je stranka desnice koju je 1991. utemeljio liberalni ekonomist Vaclav Klaus, predsjednik države od 2003. ODS zagovara stroge reforme radi ozdravljenja javnih financija. Stranku je vodio Mirek Topolanek, premijer od 2006. do 2009., a nakon njegova odlaska privremeno je na čelu bivši ministar za rad i socijalna pitanja Petr Nečas.

Komunistima (KSČM), koje vodi Vojtech Filip, ankete predviđaju 13 posto glasova. Stranka odbija izbaciti oznaku "komunisti" iz svoga imena, što nije slučaj s drugim državama bivšeg komunističkog bloka. Manjinsku vladu socijaldemokrata spremni su poduprijeti ako im se omogući ostvarenje dijela njihova programa. Protive se NATO-u kojemu je Češka pristupila 1999., traže prekid privatizacije velikih poduzeća, mirovinskih fondova i zdravstva, a zalažu se za veće poreze bogatima.

U konkurenciji za parlament je i TOP 09, novoosnovana stranka koja je uspjela je kratkom roku postići zavidnu potporu birača zahvaljujući karizmi svoga lidera, bivšeg šefa diplomacije Karela Schwarzenberga te osudom zaduživanja zemlje.

Stranka "Javna pitanja" bila je dugo vremena marginalizirana, ali podržava je oko desetak posto birača otkako je njezino kormilo preuzeo Radek John, bivši pisac i istraživački novinar. Dio medija zamjera im populizam. Stranka Javna pitanja spremna je koalirati i s desnicom (ODS) i s ljevicom (ČSSD).

Od 1992. godine Češkom su vladale koalicije sastavljene uglavnom od ODS-a i ČSSD-a.

Duboko podijeljena Češka bira između socijalne države i štednje

Prag je peta najbogatija regija u Europskoj uniji s BDP-om iznad prosjeka EU-a, za kojom kaskaju češke siromašnije regije i ta duboka podjela društva utjecat će na rezultate izbora jer birači odlučuju između socijalnih prava koje obećava ljevica i poziva na štednju koje odašilje desnica.

Duboka podjela današnjeg češkog društva proizvela je desetljeće slabih vlada koje su kasnile za drugim srednjoeuropskim državama u provedbi gospodarskih reformi, piše agencija Reuters.

Osim većim BDP-om po glavi stanovnika od Beča i Stockholma, prema podacima Eurostata, Prag se diči i niskom nezaposlenošću od četiri posto. Suprotno tome, siromašne regije poput one na sjeveru, uz njemačku granicu, pogođene su nezaposlenošću i od 20 posto. Bogati Pražani podržavaju desnicu i njezin plan reforme, a siromašne regije ljevicu i njezina obećanja očuvanja socijalnih povlastica.

Druga granica koja duboko dijeli 10,5 milijuna Čeha starosna je dob birača, pa socijaldemokrati i komunisti privlače nostalgične starije naraštaje, a mladi će glasati za desnicu, što je model neuobičajen za druge euorpske zemlje.

Analitičari predviđaju pobjedu socijaldemokrata koji će oformiti slabu vladu, nesposobnu za provedbu reforma. Stručnjaci zapravo strahuju da Češka nikada neće imati vladu dovoljno snažnu da provede temeljite reforme.

Birači ljevice nesvjesni su gospodarske realnosti i "lako padaju u zamku populističke retorike", kažu analitičari, ali priznaju da je manjak razvojnih projekata u zadnjih 10 godina razlog što mnogi siromašni Česi i nisu imali druge do ovisiti o državi i njezinoj socijalnoj pomoći.

Kao zemlja duge industrijske tradicije Češka privlači strana ulaganja, napose u automobilsku industriju, ali zbog recesije je češki BDP pao za 4,2 posto u 2009. U 2010. godini ministarstvo financija očekuje rast od 1,5 posto, odnosno 2,4 posto u 2011.

Češki proračunski deficit od 35 posto BDP-a manji je od drugih zemalja EU-a i zapravo iznosi polovicu prosjeka EU, no ekonomisti strahuju od rasta javne potrošnje. (hina/metro-portal)