« Zdravlje
objavljeno prije 10 godina i 2 mjeseca

Brzina hodanja utječe na životni vijek?

Sporiji hod pokazao se jednim od ključnih faktora dugovječnosti u istraživanju dugom 20 godina

Vitalni stogodišnjak vozi auto i normalno radi svaki dan
Vitalni stogodišnjak vozi auto i normalno radi svaki dan (VOA)
Više o

zdravlje

,

dugovječnost

,

kretanje

,

brzina hoda

,

doživjeti stotu

Ljudi u cijelom svijetu danas žive duže nego ikad prije, a jedna nova studija pokazuje tko bi mogao živjeti najduže. Podaci iz studije mogli bi pomoći liječnicima i starijim osobama u planiranju liječničkog tretmana i njege.

Nema mnogo onih koji dožive stotu, a da još uvijek voze automobil. No, Mazerine Wingate jedan je od njih. Njegov je vid još uvijek oštar. No, to nije sve. On još uvijek i radi! I to šest dana tjedno, u jednom poštanskom uredu u državi Maryland. Tamo je počeo raditi u svojoj 60.-oj godini, kao čistač. On kaže da nema nekih zdravstvenih problema. Upitan koji bi savjet mogao dati drugima za dug i sretan život, ovaj stogodišnjak je odgovorio: "Krećite se, krećite, neprestano se krećite".

I dok je vrlo neobično da su ljudi te dobi i dalje u radnom odnosu, sve je manje neobično dostići stotu. Doktor Neil Buckholtz iz Nacionalnog instituta za probleme starenja kaže da sve duži životni vijek postaje problem za vlade u cijelom svijetu: "Populacija ljudi u poodmakloj dobi se povećava, ne samo u Sjedinjenim Državama, već i širom svijeta. Zapravo, segment stanovništva koji je u najbržem porastu u Sjedinjenim Državama su upravo osobe starije od 85 godina".

Jedna nova studija pokazuje vezu između brzine hodanja i očekivanog životnog vijeka. Znanstvenici su promatrali brzinu hodanja i ostale pokazatelje zdravlja kod gotovo 35 tisuća starijih osoba. Pratili su ih i do 20 godina. Istraživanje je predvodila doktorica Stephanie Studenski sa Sveučilišta Pittsburgha: "Brzina vašeg hoda govori nam kako dobro funkcionira sustav vašeg organizma".

Mjerenjem brzine hoda i korištenjem tabela za izračunavanje dugovječnosti, liječnici mogu pružati bolju njegu svojim pacijentima. Na primjer, većina liječnika ne šalje pacijente na pregled prostate zbog mogućnosti karcinoma nakon njihove 70. godine. Međutim, ako se radi o inače zdravom i vitalnom muškarcu koji bi mogao poživjeti još barem deset godina, njemu bi takav pregled bio od koristi.

Za one koji su lošijeg zdravlja, liječnici bi mogli ispitati načine na koje bi se njihovo zdravlje i kvaliteta života mogli popraviti. No, doktorica Studenski kaže da, iako su dobre i korisne,ove tabele nisu uvijek pokazatelji dugovječnosti. Neki ljudi dobrog zdravlja jednostavno više vole hodati sporije.

Piše: Carol Pearson/VOAnews
19.02.2011. 10:22:22
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh