Branimir Glavaš primio je presudu

Branimir Glavaš primio je 16. kolovoza pravomoćnu presudu Vrhovnog suda kojom je kažnjen s osam godina zatvora zbog ratnog zločina u slučajevima "garaža" i "selotejp", potvrdio je Hini jedan od njegovih odvjetnika.

"Glavaš je 16. kolovoza primio pravomoćnu presudu i od tog dana teče 30-dnevni rok za podnošenje Ustavne tužbe", izjavio je odvjetnik Ante Madunić. Ponovio je da će presudu Vrhovnog suda obrana pokušati "srušiti" svim pravnim sredstvima i dokazati pravu istinu o zbivanjima u ratnom Osijeku.

Madunić je opovrgnuo medijske tvrdnje da je Glavaš odbio primiti presudu od 30. srpnja kojom mu je Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsku presudu, ali kao i ostalim optuženicima, smanjio zatvorsku kaznu.

>> Branimir Glavaš prodaje svoja odličja za 100.000 kuna

Citirajući glasnogovornika zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić banjalučki dnevnik "Glas Srpske" u današnjem je broju objavio kako je Glavaš odbio primiti presudu, zbog čega je odlučeno da mu je uruči Interpol. U izjavi za Hinu Devčić, međutim, tvrdi da je to izvučeno iz konteksta.

"Kazao sam da je nakon što se vratila prva presuda sud na Glavaševu adresu putem Interpola još jedanput uputio presudu Vrhovnog suda. To ne znači da ju je on odbio primiti, ali je činjenica da sud još nema nikakve službene potvrde", objasnio je Devčić.

Potvrda o primitku neke sudske odluke je potpis na dostavnici koja poštom može putovati nekoliko dana. Osim toga, nije rijetkost da se dostavnice zagube, posebno kada je riječ o pošiljkama iz druge države.

Ministarstvo pravosuđa zauzelo je stav da prije nego što Glavaš primi presudu ne može pokrenuti postupak izvršenja pravomoćne presude u Bosni i Hercegovini, gdje je Glavaš, kao državljanin te zemlje, otišao neposredno prije izricanja presude i na taj način izbjegao pritvaranje.

No, u pravosudnim krugovima ističu da Glavaš niti ne mora primiti presudu jer bi se pravne norme zadovoljile i njenim objavljivanjem na oglasnoj ploči suda, a postoje i mišljenja da bi Hrvatska cijeli spis trebala postali u BiH koja bi potom trebala urediti način izdržavanja kazne.

U slučaju dvojnog državljanstva osuđenik može izabrati gdje želi odslužiti zatvorsku kaznu, a odluči li se za državu u kojoj presuda nije donesena mora se provesti i postupak usklađivanja presude s pravnim propisima te zemlje. (hina/metro-portal)