Bogati protiv, siromašni za globalizaciju

„Globalizacija je u mojoj zemlji dospjela do granica prihvatljivosti". Ovu tvrdnju podržava 70 posto ispitanih ekonomista u SAD-u i 56 posto u Europskoj uniji, proizlazi iz ispitivanja koje je proveo minhenski Ifo institut za svoje „Svjetsko ekonomsko ispitivanje".

Kao posebno kritični slove Francuzi sa 85 posto, što je najviša vrijednost među 120 zemalja u kojima je vršeno ispitivanje. I u Češkoj (70 posto), Austriji (69 posto), Velikoj Britaniji (68 posto) i Njemačkoj (64 posto) je negativan odnos prema globalizaciji natprosječno visok.

Protupokreti

Do granica izdržljivosti je globalizacija posebno došla u onim zemljama koje su posljednjih desetljeća natprosječno profitirale od prekogranične trgovine. U nekim od ovih zemalja su se razvili i pravi antiglobalizacijski pokreti poput Brexita u Velikoj Britaniji, Trumpovog „Make America great again" ili pokreta „žutih prsluka" u Francuskoj. „U ovim zemljama građani kažu: ‚Granice globalizacije su dosegnute. Ni pedlja dalje'", kaže Johana Garnitz iz Ifo instituta, jedna od autorica istraživanja.

„Razvijena svjetska gospodarstva na globalizaciju gledaju kritičnije nego slabo razvijene zemlje ili zemlje koje se nalaze u fazi gospodarskog uspona", zaključuje Garnitz u razgovoru za DW. No globalno gledano, odnos prema globalizaciji je uravnotežen.

U Kini, svjetskom izvoznom prvaku i dugi niz godina „Globalnoj radionici", pozitivno na globalizaciju gleda 77 posto. Slična situacije je na Filipinima, Maleziji i ostalim gospodarstvima u usponu. „Ove zemlje s pojmom globalizacije povezuju velike nade. U bogatim zemljama naprotiv građani smatraju da je granica dosegnuta i da više ne mogu profitirati od globalizacije", kaže minhenska ekonomistica.

No ima i iznimaka: tako se u Bangladešu, Indoneziji i Tajlandu kritički gleda na proces globalizacije. S druge strane u razvijenim zemljama poput Švedske, Danske, Portugala ili Finske se na globalizaciju gleda natprosječno pozitivno.

Novac iz Kine

Ifo stručnjaci su isto tako pitali kako se gleda na direktne investicije iz Kine. Ova zemlja je posebice aktivna u mnogim zemljama u razvoju u ulaganju u infrastrukturu.U zemljama poput Njemačke Kinezi kupuju tvornice zajedno s pripadajućim know-how-om.

Rezultati u ovom segmentu ispitivanja se poklapaju s onima o stavu prema globalizaciji. „SAD, EU i Japan su posebno kritični prema investicijama iz Kine. Većina zemalja u razvoju i usponu na investicije iz Kine gleda pozitivno", kaže Garnitz. S jednom iznimkom: zemlje u kineskom okružju gledaju kritično na investicije velikog susjeda.

Ispitivanje

No ispitivanje nije provođeno na širokim slojevima društva nego samo kod izabranih ekonomista u 120 zemalja koji su procjenjivali raspoloženje naroda u svojim zemljama. Ovo ispitivanje se provodi od 1981. a ove godine prvi put je uključeno i pitanje o kineskim investicijama.