Izgubljena generacija mladih

Njemačka zaklada Friedrich Ebert, bliska njermačkoj Socijaldemokratskoj stranci (SPD), objavila je izvještaj o položaju mladih u šest zemalja Zapadnog Balkana (Western Balkans 6 - WB6) u odnosu na njihove vršnjake iz četiri zemlje jugoistočne Europe koje su članice EU (South East European EU -SEE EU). U grupu WB 6 spadaju Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija a u grupu zemalja SEE EU Bugarska, Hrvatska i Rumunjska i Slovenija. Studija o mladima jugoistočne Evrope 2018/2019 je bazirana na podacima prikupljenim na principu reprezentativnog uzorka. Ispitano je 10.000 mladih iz deset zemalja u starosnoj dobi od 14 do 29 godina.

S obzirom da se u mlade iz šest zemalja Zapadnog Balkana polaže velika nada kada je u pitanju demokratizacija i europeizacija regije, rezultati studije daju prilično tmurnu sliku. Zašto? Najprije zato što su perspektive za zapošljavanje prilično slabe i što mladi žive u socio-ekonomskim uvjetima koji ih prisiljavaju na odlazak. Osim toga, oni su izgubili sve iluzije o politici, što pokazuje i vrlo nizak nivo njihovog sudjelovanja u političkim dešavanjima.

Nezaposlenost - najveći problem

Nezaposlenost je tipična za čitavu regiju. No, na prvom mjestu je ipak Kosovo s 43 posto mladih koji nemaju posla. Drugo mjesto zauzima Albanija s 41%, treće BiH s 39% nezaposlenih, potom Crna Gora s 29% i Makedonija s 26% nezaposlenih. Najniži broj nezaposlenih među mladima u WB6 ima Srbija - 20%. No, Srbija ima problem što najveći postotak zaposlene omladine, naime njih 61 posto, radi na određeno vrijeme u tzv. fleksibilnom sektoru, što znači da nemaju siguran posao.

U usporedbi sa šest zemalja Zapadnog Balkana, članice EU Slovenija, Hrvatska, Bugarska i Rumunija bilježe u prosjeku stupanj nezaposlenosti od 16%. Općenito gledano je nezaposlenost veća kod mladih čiji roditelji imaju niži stupanj obrazovanja i dolaze iz financijski loše stojećih porodica, dok su oni, koji imaju posao, uglavnom iz obrazovanih i bolje stojećih porodica.

Prihvaćanje korupcije i partitokracije

Ispitivanje mladih u regiji pokazalo je da je korupcija odnosno posezanje za vezama i plaćanje mita široko rasprostranjeno pa i prihvaćeno u cijeloj regiji jugoistočne Europe. Veliki broj mladih (80% u Srbiji, 74% u Crnoj Gori a 72% u BiH i Makedoniji) navode da postoje slučajevi kupovine ispita ili diploma. Pri tome je, ako se ima u vidu prethodna studija (2011. - 2015.), nivo korupcije u segmentu obrazovanja najviše porastao u BiH, s 36% na 72%.

U pronalaženju posla u mnogim zemljama WB6 je, kako pokazuje istraživanje, presudno članstvo u određenoj političkoj stranci. To je najrasprostranjenije u BiH, gdje je 77% mladih potvrdilo da je stranačka pripadnost „vrlo važna" u potrazi za poslom. To je povezano i s činjenicom da mladi imaju najveći interes da pronađu posao u javnom sektoru. Upravo u vezi s tom tematikom postoji najveća razlika u odnosu na zemlje članice EU, u kojima svega 33 posto mladih navode da je za traženje posla važna pripadnost određenoj političkoj stranci.

No još važnije od stranake pripadnosti su, kako pokazuje studija, veze i poznanstva. Kvalifikacija igra podređenu ulogu. U tom segmentu za zemljama Zapadnog Balkana, pri čemu je BiH s 86% prva, Srbija s 78% druga a Makedonija s 77% treća, ne zaostaju puno ni članice EU Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunjska s 67%. Činjenica je, međutim, da je ova vrsta korupcije znatno prisutnija u zemljama koje nisu članice EU, što sugerira da nivo europeizacije, povezan sa perspektivom punog članstva, ima utjecaja na smanjenje korupcije.

Studija iz 2018. u uspordbi sa studijom 2011. - 2015. pokazuje da je spremnost mladih koji žele emigrirati iz grupe zemalja WB6 ostala uglavnom ista, sa malim smanjenjem u Albaniji i na Kosovu. Međutim, broj mladih iz četiri članice EU, koji žele napustiti svoje zemlje, se smanjio. Zanimljivo je i da su u Albaniji mladi iz obrazovanijih i bolje-stojećih porodica skloniji napustiti zemlju za razliku od BiH i Kosova, gdje su mladi iz takvih porodica više spremni ostati u domovini.

Mladi za EU

Mladi iz WB6 (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija) su pretežno orijentirani proeuropski. Njihova podrška učlanjenju u EU je snažna, posebno u Makedoniji 81% i Albaniji 95%. Bitno je manja samo u Srbiji gdje iznosi 56%. Najnovija studija pokazuje i da se podrška učlanjenju u EU među mladima posljednjih godina povećala. To znači da bi mladi mogli biti snažan faktor u budućoj europeizaciji WB6. No istovremeno mladi podržavaju i snažnu državu i veće učešće države u biznisu što je vjerojatno reakcija na pljačke tokom privatizacije i raširenost tajkuna. Oni žele i snažnog lidera.

Daleko od politike

Popularnost socijalizma i socijalističkih ideja raste od 2008. godine u svim zemljama WB6, a što je u vezi s porastom autoritarizma. Naizgled kontradiktorna veza između podrške snažnim vođama s nacionalističkim ali i različitim aspektima prodemokratskog ponašanja ukazuje na kompleksnu političku situaciju. Želju mladih za snažnim vođom i odlučnim načinom vladanja ne treba shvatiti kao udaljavanje od demokracije, već kao želju da političari rade svoj posao. A ona je povezana s dubokom ekonomskom nesigurnošću.

Gubitak iluzija i razočaranost mladih politikom porasli su proteklih godina. Velika većina ispitanika priznaje da ima ograničeno znanje o politici. 81% mladih u BiH kaže da nije kompetentno govoriti o politici. To ne znači da omladina općenito nema volje za sudjelovanjem u oblikovanju politike. Jer, 84% mladih u BiH i 62% mladih u Srbiji se slaže s tezom da mladi trebaju dobiti više mogućnosti očitovati se o politici.

Spremnost na angažman u civilnom sektoru je manja no što se očekivalo, ali je ipak značajna. S izuzetkom Albanije i Kosova, ona prekoračuje spremnost angažmana u četiri zemlje članice EU. Primjerice, polovina mladih u Crnoj Gori, Srbiji i BiH je ili dobrovoljno sudjelovala ili je spremna angažirati se u civilnom društvu. Zanimljivo je i da su mladi, koji su se na kraće ili duže vrijeme obrazovali u inozemstvu, više zainteresirani za politiku od mladih koji to nisu. Općenito, među mladima Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije je primjetna potencijalna izborna podrška proeuropskim strankama socijalističke, odnosno socijaldemokratske orijentacije, a posebno onima koje imaju karizmatične vođe.

U studiji, čiji je autor profesor sociologije sa sveučilišta u Mariboru Milan Lavrič, zaključuje se da bi u cilju smanjenja nezaposlenosti mladima trebalo omogućiti da se lakše uključe u programe edukacije u inozemstvu te da te aktivnosti treba proširiti. Posebno se preporučuje učenje uz rad, ali i stvaranje online platformi sa servisima koji nude pomoć u traženju posla. U cilju usklađivanja potreba privrede za radnom snagom preporučuje se bolja koordinacija privatnog sektora s obrazovnim institucijama.

Ulaganje u mlade

Kako bi se smanjio stupanj tolerancije korupcije u traženju posla, potrebna je jača implementacija načela pravne države i vladavine zakona. Reforma obrazovnog sustava morala bi stvoriti transparentna pravila i procedure kojima bi se suzbila korupcija. Mlade, koji su otišli u inozemstvo, bi trebalo ohrabriti na povratak. Tu bi zemlja prihvata i zemlja iz koje oni dolaze trebale uspostaviti suradnju.

Političari bi trebali tražiti načine da uključe mlade u politiku. Obrazovni programi o angažmanu u civilnom društvu trebali bi biti uvedeni u škole i prakticirani putem digitalnih medija. I vladin i nevladin sektor bi trebao ohrabrivati angažman mladih u civilnom sektoru.

I konačno, u izvještaju se podsjeća i na zaključak Europske komisije iz 2018.: "Zapadni Balkan bi trebao više investirati u mlade generacije, naše buduće EU-građane i davati im perspektivu ne za prošlost već za budućnost."