Big tech protiv prirode, na loš način

Čak dvije trećine takvih objekata izgrađenih ili planiranih u SAD-u u 2022. godini nalazi na lokacijama koje su već sad u riziku od sušnih uvjeta te pogođene vodnim stresom. Analiza, temeljena na podacima Instituta za svjetske resurse te tvrtke DC Byte, donosi podatak da je više od 160 izgrađenih centara u zadnje tri godine na rizičnim lokacijama.

Povećanje je to od 70 posto u odnosu na prethodno prošlogodišnje razdoblje.

Broj novih podatkovnih centara u budućnosti će rasti; samo u SAD-u postoji najmanje 59 dodatnih objekata planiranih u takvim regijama do 2028. godine, a novi se projekti najavljuju svakih nekoliko tjedana.

Novi centri

Lokalne zajednice koje se već sad suočavaju s nestašicama vode tako će se morati natjecati s tehnološkim kompanijama za pitku vodu. Nije to slučaj, navodi Bloomberg News, samo u SAD-u.

Sve više centara otvara se u sušnim državama Saudijskoj Arabiji te Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a u Kini i Indiji veći dio takvih centara također se nalazi u takvim područjima. Veliki dio takvih centara otvaraju američke big tech kompanije Amazon, Microsoft i Google, što je pokazala analiza koju je prošli mjesec objavio The Guardian u suradnji s neprofitnom istraživačkom organizacijom SourceMaterial.

Njihovo istraživanje je identificiralo 38 aktivnih podatkovnih centara u vlasništvu tri velike tehnološke tvrtke u dijelovima svijeta koji se već suočavaju s nestašicom vode, kao i još 24 u razvoju. Lokacije podatkovnih centara često su industrijske tajne, no u sklopu ove analize, uz pomoć lokalnih vijesti i izvora iz industrije, identificirano je ukupno 632 podatkovna centra u vlasništvu Amazona, Microsofta i Googlea.

Gutači energije i resursa

Energetske potrebe takvih objekata su goleme.

Proma podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), procjena je da podatkovni centri čine oko 1,5 posto globalne potrošnje električne energije. Prosječan takav objekt u SAD-u koristi više energije nego 75 tisuća domova zajedno. Procjena je da podatkovni centri troše oko 560 milijardi litara vode godišnje na globalnoj razini. Ta bi brojka mogla narasti na oko 1200 milijardi litara do 2030. godine.

Podatkovnim centrima voda treba za hlađenje, a takvi objekti, navode stručnjaci za Bloomberg News, ispare oko 80 posto vode koju crpe, dok se ostalih 20 posto vraća u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. Za usporedbu, potrošnja vode u stambenim objektima gubi samo 10 posto na isparavanje.

Kompanije nisu previše transparentne oko toga koliko vode troše. Google je, na primjer, ranije to pokušao sakriti u Dallesu u saveznoj državi Oregon, gdje je podigao je tužbu protiv The Oregoniana, novina iz Portlanda koje su podnijele zahtjev za tim podacima.

Kada je tužba odbačena, ukupni podaci o potrošnji vode u Dallesu postali su javno dostupni pa se pokazalo da podatkovni centri potroše četvrtinu godišnje gradske potrošnje u 2021. godini.

Problem s pitkom vodom koja se koristi u podatkovnim centrima jest taj što se često tretira kemikalijama kako bi se spriječile korozija i rast bakterija, što je čini neprikladnom za ljudsku konzumaciju ili poljoprivrednu upotrebu. Centri tako ne samo da troše velike količine pitke vode, već je i uklanjaju iz lokalnog vodnog ciklusa.

Sve u svemu, budućnost nam je tmurna...