« Život
objavljeno prije 10 godina i 2 mjeseca
ISKORIŠTAVANJE NEPRIJATELJA

Vaši mobiteli mogli bi raditi na baterije iz odjeće koje izrađuju virusi

Litij-ionske baterije koje se nanose poput spreja mogle bi biti novi i lakši izvor energije i za vojsku i za civile

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Shutterstock/Wikipedia)
Više o

energija

,

vojska

,

mobiteli

,

virusi

,

litij ionske baterije

,

baterije

,

Ricky Schroder

,

Šampion

Zamislite baterije koje izrađuju virusi i kojima se mogu poprskati, recimo vojne uniforme i koji bi postale (pre)nosivi izvor energije. Upravo na tome rade dvije istraživačke skupine s MIT-a i Sveučilišta Maryland (UM) koje su u svojim eksperimentima upotrijebile dva različita virusa kako bi stvorile katodu i anodu za litij-ionsku bateriju. U slučaju da ekipa iz Marylanda uspije u svojim nakanama (anoda), 'dijelovi' za bateriju bi se mogli uzgojiti i ubrati na plantažama duhana. U slučaju da ekipa s MIT-a bude uspješna (katoda), litij-ionske baterije bismo mogli ugraditi u razne vrste tkanina i tako pokretati razne elektroničke naprave - od bespilotnih letjelica do mobitela. Ponavljamo, naglasak je zasad najviše stavljen na potrebe vojske.

>> Baterije laptopa ugrađivat će se u automobile

Prema riječima Marka Allena s MIT-a, prosječan vojnik (misleći pritom najviše na američkog) sa sobom mora nositi i gotovo tri kilograma baterija, ali kad bi njegovu uniformu pretvorili u bateriju, mogao bi biti nositi puno manje tereta i opreme. Ako ste ikada imali težu prehladu ili gripu jasno vam je za što su sve virusi sposobni - infiltriraju se u stanice, preuzimaju kontrolu nad njihovim upravljačkim mehanizmima i zatim te iste mehanizme iskorištavaju radi povećanja vlastite populacije. Borba s virusima traje stoljećima, liječnici, razni stručnjaci i znanstvenici neprestano 'pokušavaju naći načine da ih uspore ili iskorijene. Ali sad se dio njih odlučio a drugačiji pristup, naravno, s drugačijim ciljem - iskorištavati nevjerojatnu sposobnost virusa da stvaraju identične mikroskopske strukture u masovnim količinama, a sve, kako znanstvenici uvjeravaju, za dobrobit čovječanstva.

Nije upitno mogu li znanstvenici imitirati postupak stvaranja sličnih struktura, ali virusi to rade puno bolje i brže. James Culver, stručnjak s UM-a i su-autor istraživanja objavljenog u časopisu ACS Nano koje opisuje stvaranje silicijske anode za li-ion bateriju, kaže da imaju otopinu s virusima koju ostave da stoji preko noći - virusi do jutra obave sve što treba. Stručnjaci s MIT-a i UM-a upotrijebili su, dakle, dva virusa od kojih nijedan nije bio opasan za ljude. Na MIT-u se koristio M13, virus koji napada bakterije. UM-ovcima je zanimljiviji bio virus mozaika duhana (VMD), uobičajeni patogen koji izaziva razne bolesti biljaka, naročito duhana.

Iako su im domaćini najčešće različiti, oba virusa su slična - dugi su, tanki i cilindrični. Govoreći na nedavno održanoj konferenciji Američkog kemijskog društva u Bostonu, Allen je napomenuo kako M13 može biti potaknut na stvaranje katode za li-ionske baterije. Allen i njegov tim se nadaju da će u skoroj budućnosti povećati proizvodnju svojih dijelova koji bi se u obliku spreja mogli nanositi tamo gdje je to potrebno i napajati kao što smo već spomenuli bespilotne letjelice vojske ili mobilne telefone civila. Nova katoda s MIT-a je pored svega toga i ekološki bezopasna jer nastaje na sobnoj temperaturi i u vodi. S druge strane, istraživački projekt UM-a bi doslovno mogao biti zelen. Kako kaže Culver, svi procesi se trenutno obavljaju u posebnim komorama za uzgoj virusa, ali ideja je da se virusi uzgajaju na poljima jer je to jeftino i lagano. Ipak, Culver ne trči pred rudo. Farmeri još dugo vremena neće žeti baterijske dijelove s polja, ali ipak se hvali kako je anoda njegovog tima već sad jako moćna, čak deset puta više od trenutnih grafitnih.


25.08.2010. 08:52:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh