Atraktivan program HNK u Zagrebu do konca sezone
Nakon uspješno zaključene pandemijske 2021. godine, HNK u Zagrebu aktualnu sezonu nastavlja ambicioznim programom predstavljenim u petak, 21. siječnja
Na konferenciji za medije u foajeu kazališta Vrgoč je istaknula da je prošla godina za HNK u Zagrebu bila izrazito izazovna, ali i iznimno uspješna, a budući da će kraj sezone 2021./2021. ujedno označiti i kraj mandata njezine uprave, iskoristit će ga kako bi se atraktivnim programom u sljedećih šest mjeseci kazalište predstavilo u svjetlu svega što je u proteklih 7,5 godina napravljeno radi njegova boljeg pozicioniranja u gradu Zagrebu, Hrvatskoj i Europi. Intendanticu Vrgoč na čelnom će mjestu središnjeg hrvatskog nacionalnog teatra 1. rujna zamijeniti Iva Hraste Sočo.
U dramskom programu ravnatelj Ivica Buljan najavio je niz novih predstava, izvornih produkcija i koprodukcija, a prva će biti velika ansambl predstava "Povijest pčela" po bestseleru norveške književnice Maje Lunde, ujedno i svjetska praizvedba. Slijedi drama Uga Bettija "Zločin na kozjem otoku" u režiji Paola Magellija, "intimističko poniranje u svijet razorenih veza, velikih strasti i velikih očekivanja".
Paralelno će Bobo Jelčić raditi na novom projektu koji je Buljan opisao kao "konglomerat iz različitih filmova koji se bave socijalnom tematikom". Za sam kraj sezone najavio je koprodukcijiski projekt s teatrom iz francuskoga grada Toulousea i Teatrom Ulysses "Ujak Vanja" A.P. Čehova. Tu su i dva europska projekta, "Ratni reporteri" u suradnji s kazalištem Mila Raua NT Gent iz Belgije, te projekt suradnje redateljice Anice Tomić i jedne od najpoznatijih europskih redateljica Katie Mitchell.
Od gostovanja, Buljan je izdvojio novi projekt Pippa del Bona "Ljubav", predstavu "Vernon Subutex", produkciju berlinskog kazališta Schaubühne u režiji Thomasa Ostermeiera po predlošku Virginie Despentes, te u lipnju predstavu pariškog teatra Odeon "Fraternité", redom predstave u kojima je HNK Zagreb koproducent.
Ravnatelj Baleta Leonard Jakovina najavio je dvije premijere - "Giselle" u koreografiji i režiji Joséa Carlosa Martíneza u veljači, te "Gospođu Bovary" u koreografiji Valentine Turcu, koja će biti izvedena u lipnju.
U operi je Giorgio Surian posebno izdvojio Mozartovu "Čarobnu frulu", kojom će dirigirati maestro Srboljub Dinić. Najavio je obnovu opere "Nikola Šubić Zrinjski" Ivana pl. Zajca "na tradicionalan način", kao i novu produkciju "Traviate" Giuseppea Verdija, koju će režirati Hugo de Ana i koja će po njegovim riječima "skrivati i jedno lijepo iznenađenje". Tu je i nova produkcija "Evgenija Onjegina" Čajkovskoga, pa 14. veljače za Dan zaljubljenih "Koncert za 20. stoljeće" gdje će se izvoditi Stravinsky i Strauss, zatim "Grand gala koncert" iz ruske operne literature po djelima Puškina te nova opera za djecu, "Mali dimnjačar" Benjamina Brittena.
Govoreći o protekloj godini, ravnatelji Baleta, Drame i Opere Leonard Jakovina, Ivica Buljan i Giorgio Surian složili su se da je ona bila izrazito teška i izazovna, naglasivši kako su ansambli HNK-a u Zagrebu imali sreće što je kazalište većim dijelom godine ipak ostalo otvoreno za publiku, te su umjetnici nastavili raditi u gotovo normalnim okolnostima.
U pandemijskoj 2021. godini, zagrebački je HNK uspio izvesti 249 programa u kući i izvan nje, koje je pogledalo 44.883 ljudi, pri čemu je posjećenost dramskih predstava bila 88 posto, opernih 87 posto, a baletnih 99 posto, ostvarivši u prosjeku posjećenost od 92 posto.
Premijernih je naslova u prošloj godini ukupno bilo 14, od čega osam u Drami, četiri u Operi te dvije u Baletu. Unatoč okolnostima ostvaren je i respektabilan broj gostovanja i koprodukcijskih projekata, a Vrgoč je posebno izdvojila i Festival svjetskog kazališta (FSK), u sklopu kojega je zagrebačka publika imala priliku pogledati četiri inozemne predstave.
"S određenim ponosom mogu reći, uspjeli smo gotovo nemoguće, jednu kritičnu kaotičnu i svakako traumatičnu godinu napraviti uspješnom za naše središnje nacionalno kazalište", rekla je intendantica.
Da je kazalište bilo uspješno i u financijskom smislu pokazuje podatak da će u završnom računu HNK biti u plusu 324 tisuće kuna, a kad se tome pribroji dug Grada Zagreba od 4,6 milijuna kuna za programe i materijalne troškove, u realnom zbroju teatar bi u plusu bio preko 5 milijuna kuna, napomenula je.
Novi komentar