« Ekosfera
objavljeno prije 1 mjesec i 8 dana
HMMM...

A što je sa zaštitom klime?

Rat u Ukrajini i nestašica energije dominirali su samitom G7 velikih industrijskih zemalja, dok su ostali problemi zapostavljeni. To se prije svega odnosi na borbu protiv globalnog zatopljenja

Malo smo zaboravili?
Malo smo zaboravili? (Arhiva)
Više o

klima

,

G7

,

klimatske promjene

Posljednjeg dana samita G7, vrućina i sunce su nestali, tamni oblaci su se nadvili nad impozantnim planinskim krajolikom oko dvorca Elmau - adekvatna kulisa za riječi njemačkog kancelara Olafa Scholza. "Pred nama je razdoblje neizvjesnosti", rekao je kancelar, misleći na rat u Ukrajini i njegove posljedice. „Nismo u situaciji da možemo predvidjeti kraj."

To je "dug put" na koji moramo biti spremni - a koji će imati posljedice za sve i svakoga, rekao je Scholz. I to je jedan od rezultata samita G7 pod njemačkim predsjedanjem.

Znak jedinstva

Kancelar je govoria o "intenzivnim i vrlo konstruktivnim" danima te još jednom istakao da je to bio "važan summit u posebno vrijeme". Govorio je o šefovima država i vlada sedam velikih industrijskih nacija kao o "bliskim prijateljima i saveznicima" koji su sa samita poslali signal jedinstva.

Ali uzalud se traže neki veliki politički napredak i značajna poboljšanja u završnom priopćenju samita. Sve samo sitnice i neki međukoraci.

Za borbu protiv gladi samo 4,5 milijarde dolara

To se prije svega odnosi na zaštitu klime, koja se pojavljuje samo na dnu priopćenja na drugoj stranici popisa "ključnih izazova našeg vremena". Prije toga, riječ je o osudi Rusije, podršci Ukrajini, sankcijama Rusiji, svjetskom gospodarstvu, opskrbi energijom i globalnoj sigurnosti hrane.

Količina žitarica iz Rusije i Ukrajine na svjetskom tržištu znatno je smanjena zbog rata. Više od 800 milijuna ljudi širom svijeta akutno je ugroženo glađu. Sedam velikih industrijskih zemalja najavilo je prikupljanje 4,5 milijarde dolara kako bi osigurale opskrbu hranom - mada kronično nedovoljno financirani Svjetski program za hranu (FAO) procjenjuje svoje trenutne dodatne potrebe na oko 28 milijardi američkih dolara.

Zaključci su "magla"

Humanitarna organizacija Oxfam ocjenjuje da je financijska pomoć koju su obećali čelnici skupine G7 premalena za okončanje globalne krize hrane. "Zaključci samita u Elmauu su proizvodnja magle da se odvrati pozornost od povijesnog neuspjeha G7." Na svaki dolar pomoći dolaze dva dolara koje siromašne zemlje moraju platiti vjerovnicima. "G7 se trebao složiti da ovaj dug treba poništiti. Ali ništa se slično nije dogodilo", kritiziraju iz Oxfama.

Malo se toga dogodilo i po pitanju zaštite klime. Njemačka je htjela borbu protiv globalnog zatopljenja staviti u fokus summita G7 u Elmauu. Jedan od ciljeva bio je osnovati klimatski klub za one koji žele u njemu sudjelovati. To je ideja koju je Olaf Scholz razvio još dok je bio ministar financija. Emisije stakleničkih plinova trebale bi se smanjiti na temelju zajedničkih standarda, tako da se industriji više ne isplati premještati proizvodnju tamo gdje su propisi blaži. Pritom bi važna bila bliska suradnja industrijskih zemalja sa zemljama u razvoju.

No, G7 je odgodio osnivanje klimatskog kluba do kraja 2022. godine, a ministri bi trebali razraditi detalje. Već se smatra uspjehom što su Sjedinjene Države uopće odobrile plan.

Njemačka ne ispunjava ciljeve

Za prestanak korištenja ugljena još uvijek nije određen konačni datum, što je „otrežnjujuće", kaže Friederike Meister iz organizacije Global Citizens. Doduše je utješno da čelnici skupine G7 nisu poništili dogovor iz Glasgowa da se ukine financiranje fosilnih goriva u inozemstvu. Međutim, s obzirom na energetsku krizu, Meister strahuje da bi G7 mogli "preferirati kratkovidna ulaganja u plin, umjesto u obnovljive izvore energije".

Čelnici skupine G7 su doduše izjavili da će "postupno okončati ovisnost o ruskoj energiji bez ugrožavanja naših klimatskih i ekoloških ciljeva". Ali Afrika, na primjer, još uvijek ima dosta neiskorištenih nalazišta plina. Senegal bi već sada mogao isporučivati veće količine ukapljenog plina LNG, a već su u tijeku razgovori o otvaranju novog polja prirodnog plina na zapadnoafričkoj obali.

U potrazi za saveznicima

Senegal, koji trenutno predsjeda Afričkom unijom, bio je jedna od pet partnerskih zemalja pozvanih na samit G7. Grupa sedmorice provela je dobrih pola dana prezentirajući svoj pogled na svijet šefovima država i vlada Argentine, Indije, Indonezije, Senegala i Južnoafričke Republike. Niti jedna od tih zemalja ne podržava sankcije protiv Rusije. Čelnici G7 su se nadali da bi tu nešto mogli promijeniti - ali nada se nije ostvarila.

Na kraju je prilično uvijeno rečeno da šalju "zajednički signal za jačanje otpornih demokracija" i "ponovno potvrđuju važnost bliske suradnje između globalnih demokracija i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima". Vjerojatno ništa više nije bilo moguće.

Savezni kancelar je sa samita G7 izravno odletio na sastanak NATO-a u Madridu. I tamo će rat u Ukrajini biti tema broj jedan. Oblaci su se zadržali nad dvorcem Elmau, postajali su sve tamniji i konačno su izlili jaku kišu. Vrijeme nije moglo biti simboličnije.

30.06.2022. 08:01:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    30.06.2022. 08:08
    Treba cuvati klimu
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh