8 najčešćih pogrešaka prilikom tjelovježbe

Prvi cilj dobro osmišljenog programa jest da se ne ozlijedite tijekom tjelovježbe. S tim na umu, donosimo vam najčešće pogreške koje mnogi rade, a priječe vas da postignete željene rezultate..

1. Kriva tehnika - koliko mnogo ljudi, posebice muškaraca, ima bol u ramenu poslije izvođenja bench pressa ili u leđima poslije čučnja? Previše. Svatko bi trebao trenirati uz pomoć profesionalnog trenera, pa makar mjesec ili dva, kako bi se naučila ispravna tehnika i način izvođenja vježbi. Ovo će osigurati da iz vašeg treninga izvučete najviše, dok istovremeno smanjujete rizik na minimum.

2. Mrtvo dizanje pogrbljenim leđima - nažalost, previše ljudi izvodi mrtvo dizanje (i ostale vježbe u kojima se vuče) leđima koja nisu uspravna. Ovakav način izvođenja može dovesti do ozljeda kičme, te u konačnici iskakanja diskova, a to definitivno ne želite.

3. Vježbanje bez istezanja - većina ljudi ima poslove tijekom kojih uglavnom sijede. To dovodi do specifičnih strukturalnih promjena u tijelu, poput zategnutih pregibača kukova, zategnutih prsnih mišića ili zategnutih mišića vrata. Svatko bi prije tjelovježbe trebao odvojiti minimum vremena i istegnuti ove mišićne grupe kako bi se osigurao i prikladan opseg pokreta oko zglobova. Zanemarivanje ovih pravila zasigurno će dovesti do ozljeda i boli u tim dijelovima tijela.

4. Nedovoljno zagrijavanje - pravilno zagrijavanje ubrzat će vaš puls, cirkulaciju, opseg pokreta i dati vam uzgon za vježbanjem. Rezultat je bolji trening, te smanjena mogućnost ozljede, što naravno znači i bolji napredak.

5. Cardio prije treninga - kao oblik zagrijavanja, tradicionalni cardio (trčanje bržim tempom) minimalno je koristan jer ne povećava vaš opseg pokreta i ne priprema mišiće na zahtjevan trening. Kao strategiju za topljenje masti, trebalo bi ga izvoditi nakon treninga. Vježba s težinama jest čisto poboljšavanje intenziteta rada mišića, što nećete moći ako ste iscrpljeni dugim cardiom.

6. Nedovoljna hidratacija - procjenjuje se da je 75 posto ljudi kronično dehidrirano. Ako se u obzir uzme da čak i manja dehidracija rezultira znatno slabijim psihičkim i fizičkim mogućnostima, ova je činjenica zapanjujuća. Preporuka jest 6 do 8 čaša vode kod neaktivnih osoba. Većina aktivnih ljudi, morala bi udvostručiti taj unos.

7. Upotreba sprava - najčešći argument da su sprave sigurnije prilično je upitan. Nema ništa sigurno u ograničenom opsegu pokreta. Većina sprava dovodi zglobove korisnika u čudne položaje, što ih čini manje sigurnima od slobodnih težina. S obzirom da vas slobodne težine prisiljavaju da koristite mišiće kako bi kontrolirali uteg i opseg pokreta, zapravo aktivirate više mišića i trošite više kalorija nego pomoću sprava. Osim toga, slobodne težine nude i veći izbor vježbi.

8. Zanemarivanje pravilne prehrane - nakon 60 minuta treninga, vaše tijelo traži energiju. Ako mu osigurate pravilne nutrijente, možete potaknuti sintezu proteina (rast mišića) i nadopuniti zalihe mišićnog glikogena (koji je potreban da izvođenje vježbi). Ako se ovo zanemari, vaše tijelo dovest ćete u stanje katabolizma. Često se preporuča konzumiranje proteinskog napitka nakon treninga, a nudi se velik izbor proizvoda od različitih kompanija.