Internet danas slavi 40. rođendan!

Sve je počelo 2. rujna 1969. na Kalifornijskom sveučilištu Los Angeles (UCLA), kada se dvadesetak ljudi okupilo u uredu Leonarda Kleinrocka da bi promatralo prijenos besmislenih podataka s jednog računala na drugo. Utvrđeno je da je takva veza moguća i rođen je Arpanet, mreža preteča današnjeg interneta.

1970-ih pojavili su se e-mail i TCP/IP komunikacijski protokoli, koji su omogućili povezivanje većeg broja mreža – tako je stvoren Internet. Osamdesete su iznjedrile sustav adresa sa sufiksima poput „.com“ i „.org“, koje su danas u širokoj upotrebi.

Internet je ušao u domove tek devedesetih, nakon što je britanski fizičar Tim Berners – Lee izumio web, podskup interneta koji olakšava povezivanje različitih lokacija.

Upravo to što je internet isprva bio prilično nepoznat i slabo korišten omogućilo je njegovo cvjetanje, bez regulacijskih i komercijalnih ograničenja koja bi obeshrabrila ili čak zabranila eksperimentiranje.

 „Najveći dio povijesti interneta protekao je a da gotovo nitko za njega nije ni čuo“, kaže Jonathan Zittrain, profesor prava i suosnivač Centra za internet i društvo Berkman na Harvardu.

Vlada SAD-a, koja je isprva financirala razvoj interneta kao vojnog projekta, kasnije se prestala miješati i dopustila inženjerima da promoviraju svoj ideal otvorene mreže.

Čak je i slobodan protok pornografije doveo do inovacija poput plaćanja kreditnim karticama preko interneta, mrežnog prijenosa videa i drugih tehnologija koje se danas naširoko koriste.

 „Dopustite takav slobodan pristup i tisuću će cvjetova procvjetati“, rekao je Kleinrock, profesor na UCLA od 1963. „Jedina stvar koja se kod interneta može predvidjeti jest da ćete biti iznenađeni aplikacijama koje niste očekivali.“

Danas su korisnici interneta suočeni s brojnim ograničenjima – sigurnosnim, ali i komercijalnim. U nekim zemljama ograničava se širenje informacija i pristup različitim sadržajima. Neki smatraju da to zaustavlja kreativni razvoj interneta.

S druge strane, broj internetskih korisnika danas doseže dvije milijarde i raste iz dana u dan. Internet je sveprisutan, nove tehnologije se stalno razvijaju, ograničenja se zaobilaze.

Da bismo vidjeli gdje smo danas, možda je najbolje baciti pogled u prošlost. Donosimo neke od najzanimljivijih trenutaka iz povijesti interneta.

1969. - Stvoren Arpanet. Računala dvaju kalilfornijskih sveučilišnih odjela spojena su pomoću preteče interneta.

1971. - Ray Tomlinson izumio elektroničku poštu za arpanet. Ime korisnika je od imena računala odlučio odvojiti simbolom "@".

1971. - Projekt Gutenberg. Michael Hart odlučio je tekstove bez zaštite autorskih prava učiniti elektronički dostupnima. Prvi takav tekst bila je američka Deklaracija nezavisnosti.

1973. - Arpanet povezan s Europom.

1976. - Kraljica Elizabeta u posjetu istraživačima poslala svoj prvi e-mail.

1978. - Pojava spama. Gary Thuerk poslao je prvi neželjeni reklamni e-mail. Korisnici su uvjeravani da se tako nešto neće ponoviti.

1982. - Scott Fahlman predlaže upotrebu simbola ":-)" nakon šale.

1985. - Nastaje .com. Najstarija registracija na toj domeni još uvijek postoji, a glasi symbolics.com.

1990. - Stvoren Archie, prvi pretraživač. Mogao je pretraživati samo imena datoteka.

1991. - Objavljena prva web stranica.

1991. - Izumljena prva web kamera, koja je omogućila da ljudi na Cambridgeu provjere ima li kave u drugim dijelovima zgrade umjesto da uzaludno šeću.

1994. - Nastaje Yahoo.

1995. - Amazon.com. Internetska knjižara počela je profitirati tek krajem 2001.

1996. - Preteča Googlea. Larry Page i Sergey Brin, studenti na doktorskom studiju na Stanfordu, osmislili su pretraživač koji bi rangirao stranice prema broju linkova koji vode do njih. 1998. je inkorporiran u Google.

1999. - Imena više od 100 britanskih tajnih agenata procurila na američku web stranicu i proširila se internetom.

2001. - Nastala Wikipedia. Osam godina kasnije jedan je od najpopularnijih internetskih priručnika.

2004. - Objavljen rat spamu. Bill Gates je na Svjetskom ekonomskom forumu izjavio da će spam biti uništen u roku od dvije godine, što se nije dogodilo.

2005. - Prva osuda zbog spama. Jeremy Jaynes kažnjen je s devet godina zatvora, a njegova sestra Jessica DeGroot morala je platiti novčanu kaznu u iznosu od 7.500 dolara.

2006. - Nastao Twitter. Mnogi ga ispočetka (a i danas) smatraju besmislenim. Ipak, 2009. pokupio je zasluge za širenje vijesti o prosvjedima u Iranu.