3 savjeta za čuvanje pamćenja

Gubitak pamćenja nije, unatoč raširenom mišljenju, normalan dio starenja i ne mora biti unatoč prognozama liječnika da će do 2050. godine samo u SAD-u 14 milijuna ljudi bolovati od Alzheimerove bolesti.

Postoji drugačiji način na koji možemo razmišljati o mozgu: na njega utječu isti čimbenici kao na ostatak tijela, a to su stres, prehrana, toksini, manjak sna, nutritivni deficijenti i ostalo.

Ovo su tri stvari koje možete učiniti već danas kako biste očuvali pamćenje. 

Fokusirajte se na hranu - ova naočigled jednostavna smjernica ima ogroman utjecaj na zdravlje. Čak 75 posto vašeg tanjura trebalo bi biti popunjeno namirnicama biljnog podrijetla. Šarena superhrana sadrži komponente koje jačaju i štite mozak, poput antioksidansa i fitonutrijenata. Uživajte u borovnicama, rajčicama, špinatu, kelju i šparogama. Povećajte unos zdravih masnoća. Masnoće čine čak 60 posto mozga pa tako ne čudi da dijete s niskim udjelom masti uzrokuju umor, lošu koncentraciju i promjene u raspoloženju. Birajte avokado, maslinovo ulje, kokosov maslac i orašaste plodove.

Odmorite se - stres je iznimno štetan za tijelo i mozak na nekoliko razina. Hormon stresa utječe na hipokampus koji je centar pamćenja te tako ubrzava razvoj demencije. Studije su otkrile da je stres neovisni bitan faktor u ranim fazama Alzheimerove bolesti, a izloženost kroničnom stresu samo pogoršava stanje. Jednako je važan san. Radi se o vremenu rezerviranu za odmor i detoks mozga. Manjak sna negativno utječe na povezanost neurona u hipokampusu što vodi do lošijeg pamćenja.

Pokrenite se - to ne znači da morate ići u teretanu, možete raditi nešto u čemu uživate. Šećite sa psom, igrajte odbojku s prijateljima, plešite. Fizička aktivnost ključna je za zdravlje mozga. Poboljšava cirkulaciju i ubrzava metabolizam, povećava osjetljivost na inzulin i može poboljšati strukturu mozga i njegovo funkcioniranje pa čak i kod starijih osoba.