Život na Zemlji je pod opsadom

Uz očekivanja da će 2023. biti najtoplija godina u povijesti, regije diljem planeta spržene su smrtonosnim toplinskim valovima. Druge su pogodile poplave, ili su u nekim slučajevima pretrpjele obje krajnosti u brzom slijedu.

"Istina je da smo šokirani žestinom ekstremnih vremenskih događaja 2023. godine. Bojimo se neistraženog područja u koje smo sada ušli", rekla je međunarodna koalicija autora u novom izvješću objavljenom u časopisu BioScience.

Njihova oštra ocjena: "Život na planeti Zemlji je pod opsadom".

Rekli su da je čovječanstvo postiglo "minimalni napredak" u obuzdavanju svojih emisija koje zagrijavaju planet, s velikim stakleničkim plinovima na rekordnim razinama, a subvencije za fosilna goriva prošle su godine naglo porasle.

Optužujuća procjena dolazi samo mjesec dana uoči klimatskih pregovora UN COP28 koji će se održati u naftom bogatim Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

"Moramo promijeniti našu perspektivu klimatske krize s izoliranog ekološkog problema na sustavnu, egzistencijalnu prijetnju", rekli su autori.

Studija o stanju klime proučavala je nedavne podatke o 35 planetarnih "vitalnih znakova" i otkrila da je 20 od njih ove godine bilo na rekordnim ekstremima, prenosi sciencealert.com.

'Preko granica'

Samo otprilike 1,2 Celzijeva stupnja porasta temperature iznad predindustrijskih razina izazvalo je niz katastrofalnih i skupih posljedica.

Ove godine također smo vidjeli početak zagrijavanja klimatskog fenomena El Nino.

Služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus rekla je da su tri mjeseca do rujna bila najtoplije razdoblje ikada zabilježeno, a vjerojatno i najtoplije u približno 120 tisuća godina.

Mnogi rekordi povezani s klimom oboreni su s "ogromnim razlikama" u 2023. godini, navodi se u izvješću, posebice temperature u oceanima, koji su apsorbirali gotovo sav višak topline uzrokovan ljudskim onečišćenjem ugljikom.

Koautor Johan Rockstrom, direktor Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu, rekao je da su zabilježene temperature površine mora "potpuno izvan granica" i da znanstvenici još nisu u stanju u potpunosti objasniti zašto.

Potencijalno ozbiljni utjecaji uključuju prijetnje morskom životu i koraljnim grebenima te povećanje intenziteta velikih tropskih oluja, navodi se u izvješću.

Ljudi diljem planeta ove su se godine suočili s toplinskim valovima i sušama, dok su teške poplave pogodile SAD, Kinu i Indiju i šire.

U Kanadi su rekordni šumski požari djelomično povezani s klimatskim promjenama oslobodili više ugljičnog dioksida od ukupne emisije stakleničkih plinova u zemlji 2021. godine, navodi se u izvješću.

Doba 1,5 °C

Prije 2023. dani s globalnim prosječnim temperaturama većim od 1,5 Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijskih razina bili su rijetkost, kažu autori. Ove godine do sredine rujna zabilježeno je već 38 takvih dana.

Ambiciozniji cilj Pariškog sporazuma od 1,5 Clezijevih stupnjeva mjerit će se desetljećima.

Ali glavni autor William Ripple, profesor na Državnom sveučilištu Oregon, rekao je da vjerojatno ulazimo u razdoblje u kojem će godišnje temperature doseći tu razinu ili više, riskirajući opasnost od klimatskih povratnih petlji i prijelomnih točaka.​

"Kada se prijeđu, ove prijelomne točke mogle bi promijeniti našu klimu na načine koje bi bilo teško ili nemoguće preokrenuti", rekao je za AFP.

To bi moglo uključivati ​​topljenje ledenih ploča na Grenlandu i Zapadnoj Antarktici, otapanje velikih područja permafrosta i odumiranje široko rasprostranjenih koraljnih grebena.

Uz neke prijelomne točke, "sada ih nećemo izbjeći, više se radi o usporavanju štete", rekao je koautor Tim Lenton, direktor Instituta za globalne sustave na Sveučilištu Exeter.

Da bi se to postiglo, moraju se smanjiti emisije i obuzdati porast temperature. Svaki djelić diplome je bitan, rekao je Lenton za AFP: "Ima još mnogo toga za što se može igrati."

To uključuje broj ljudi koji bi se u nadolazećim desetljećima mogli suočiti s nepodnošljivim uvjetima, poput velikih vrućina, ograničene dostupnosti hrane i klimatskih ekstrema.

Izvješće kaže da bi tri do šest milijardi ljudi moglo biti "zatvoreno izvan područja pogodnog za život" do kraja stoljeća.

"Mnogi svjetski čelnici općenito su nastavili podržavati poslovanje kao i obično, umjesto donošenja politika za suzbijanje klimatskih promjena i održavanje života na Zemlji", rekao je Ripple.

"Nadamo se da će nedavni ekstremni vremenski događaji pomoći motivirati kreatore politike na nadolazećoj klimatskoj konferenciji COP28 da podrže golema smanjenja emisija fosilnih goriva i povećaju financiranje prilagodbe klimi, posebno u najosjetljivijim regijama svijeta."