Živimo dulje, ali ne i zdravije

Dokazano je već nebrojeno mnogo puta da živimo sve dulje, ali to ne znači i da živimo bolje ili zdravije. Brojke pokazuju da nam se godine dodaju životu no zauzvrat ljudi koji se rode sada morat će se suočavati s najmanje godinom dana bolesti i poremećaja više nego ljudi rođeni prije tri desetljeća. Osim toga, poznati razmak u duljini života između žena i muškaraca lagano nestaje. Drugim riječima, žene sve rjeđe žive dulje od muškaraca.

Stručnjaci predviđaju da će muškarci rođeni 2007. godine u prosjeku u svojem životu 13,7 godina provesti sa ozbiljnim zdravstvenim problemima, dugoročnom bolešću ili nepokretnošću što je više u usporedbi s onima rođenima 1981. godine (12.8 godina). Što se tiče žena, brojke su 17,1 (2007.) i 16 godina (1981.). Međutim, broj godina života provedenih u dobrom zdravlju brže se povećava kod muškaraca nego kod žena - jaz između spolova po duljini života i zdravstvenoj kvaliteti smanjena je za godinu dana. Prema statističkim podatcima, muškarac koji je 1998. imao 20 godina mogao je očekivati da će živjeti još najmanje 45 godina bez ikakvih kardiovaskularnih bolesti, raka ili dijabetesa (govori se o prosjecima). Međutim, muškarac koji je 2006. imao 20 godina mogao je očekivati da će godine zdravog života biti nešto kraće, oko 43,8. Kod žena je broj očekivanih godina u zdravlju pao s 49.2 na 48.

Isto tako broj ljudi, uključujući i djecu, koji su sposobni popeti se na deset stepenica, hodati pola kilometra, stajati ili sjediti dva sata, sagnuti se, kleknuti ili čučati bez posebnih pomagala i opreme također je drastično opao. Tako će muškarci koji su sada u svojim dvadesetima u svojem životu provesti najmanje 5,8 godina u stanju u kojem će im biti otežana osnovna mobilnost (prije je broj godina bio manji - 3,8). Kod žena stvar je još gora - one će provesti 9,8 godina u stanju otežane pokretljivosti za razliku od dosadašnjih 7,3.

Istraživačica dr. Eileen Crimmins kaže da su zdraviji način života i medicinski napredak omogućili produljenje života. Istina je da smo u tome uspjeli - živimo dulje, ali problem je u tome što ne živimo zdravije. Medicina nam pomaže da 'odgodimo' smrt zbog bolesti, ali premalo je učinjeno u pobjeđivanju samih bolesti. Povrh svega, broj kroničnih bolesti poput dijabetesa je u porastu. Isto je s pretilošću. Rak, kardiovaskularni problemi i dijabetes su postali sve češći problem kako je sve veći broj ljudi koji dulje žive i koji nažalost imaju višestruke zdravstvene probleme. Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Gerontology.