Zdrava prehrana znatno smanjuje rizik od depresije

Zdrava prehrana može smanjiti rizik od ozbiljne depresije, zaključak je studije koju su na 2.000 ispitanika proveli stručnjaci Sveučilišta Istočna Finska. Uz to, otkrivena je i veza između promjena u životnom stilu i gubitak kilograma sa smanjenjem simptoma depresije.

„Ova studija govori u prilog tezi da zdrava i uravnotežena prehrana imaju veliki potencijal u smanjenju simptoma depresije i njezinoj prevenciji", izjavila je Anu Ruusunen, predstavivši rezultate studije u svojoj doktorskoj disertaciji.

Osobe koji pate od depresije često se hrane nezdravo te unose manje hranjivih tvari. Pa ipak, nije sasvim jasno postoji li čvrsta veza između prehrane i unosa hranjivih tvari s rizikom razvoja depresije kod zdravih osoba.

Osobe koje se hrane zdravo manje su sklone riziku od depresije

Zdrava prehrana koja uključuje mnogo povrća, voća, različitih bobica, cjelovita zrna, piletinu , ribu i nemasni sir bila je povezana se sa smanjenom učestalošću simptoma rizikom od razvoja depresije tijekom cijelog razdoblja ispitivanja.

Uz to, sudjelovanje u trogodišnjoj interventnoj studiji koja je orijentirana ka mijenjanju životnog stila je također pridonijelo smanjenju simptoma depresije, no bez posebnog grupnog učinka, dok je smanjenje tjelesne težine uvelike utjecalo na smanjenje simptoma depresije.

Nezdrava hrana, šećer i mesne prerađevine mogu pojačati simptome depresije

Često konzumiranje nezdrave hrane i općenito, nezdrava prehrana, s mnogo kobasica, mesnih prerađevina, slastica bogatih šećerom, prženih krumpirića, često je povezivana s povećanim rizikom od razvoja depresije i njezinih simptoma.

Suprotno dosadašnjim istraživanjima, u ovoj studiji unos vitamina B12, serumskih koncentracija polinezasićenih masnih kiselina (omega 6 i omega 3), čaja i kofeina, nije povezan s rizikom od depresije.

Ova je studija bazirana na KIHD studiji (Kuopio Ischaemic Heart Disease Risk Factor Study). Sudionike su studije, njih više od 2000 srednjovječnih i starijih Finaca, istraživači pratili tijekom 13 godina. njihove su prehrambene navike praćene različitim upitnicima i dnevnicima, dok su podaci o pojavljivanju depresije dobiveni od nacionalne bolnice. Učinci trogodišnje promjene u životnom stilu na rizik od razvoja depresije praćeni su u studiji o prevenciji dijabetesa (Finnish Diabetes Prevention Study) u kojoj je sudjelovalo 140 srednjovječnih žena i muškaraca podijeljenih u različite grupe.

Depresija je jedan od najvećih izazova za zdravlje, s jakim utjecajima na javno zdravstvo, ekonomiju i kvalitetu života. Upravo zato i postupak liječenja, ali i prevencije depresije treba gledati iz različitih kutova i razvijati nove pristupe tim aktivnostima, a jedan od načina su i promjene u životnim i prehrambenim navikama.